Do sada smo se oslanjali na oborinske vode koje u pravilu padaju u jesenskom i zimskom periodu. Kada bi bile ravnomjerno raspoređene tijekom godine, to bi bilo dovoljno za poljoprivrednu proizvodnju, ali padaline su u pravilu upravo onda kada su potrebe biljaka za vodom najmanje.
Otkad postoji civilizacija, poljoprivrednici su diljem svijeta na razne načine natapali svoja polja, kako bi prinos bio bolji i kvalitetniji. To je uvjetovalo da se najmoćnije svjetske civilizacije razvijaju daleko brže upravo na područjima obilatima vodom. Razvojem civilizacije razvijali su se i sistemi navodnjavanja. Ako se zna da Hrvatska ima sve preduvjete da poljoprivredu uz uvjete natapanja dovede u sam svjetski vrh, onda je svaka diskusija o potrebi natapanja suvišna. Ovog trenutka navodnjava se svega osam posto obradivih površina. Ako tome dodamo činjenicu da smo jedna od rijetkih zemalja koje raspolažu s izvanrednim vodnim resursima, onda je doista šteta ne iskoristiti ih. Dva doista opravdana razloga nas upućuju na to. Prvo je dugogodišnja borba sa sušama koje su poljodjelcima zadavale ogromne probleme i drugo, što nas na to obvezuje članstvo u EU.
Sve provedene analize ukazuju da se ovog trenutka može navodnjavati preko 700.000 ha, čime bi se svrstali u svjetski prosjek zemalja sličnih klimatskih i drugih značajki. Najnovija istraživanja ukazuju da bi se na takvoj površini moglo proizvoditi hrane za oko 20,000.000. stanovnika. Do sada smo se oslanjali na oborinske vode koje u pravilu padaju u jesenskom i zimskom periodu. Kada bi bile ravnomjerno raspoređene tijekom godine, to bi bilo dovoljno za poljoprivrednu proizvodnju, ali padaline su u pravilu upravo onda kada su potrebe biljaka za vodom najmanje.
Ovo se posebno odnosi na priobalje gdje je tijekom ljetnih mjeseci broj kišnih dana doista malen i gdje bez dodatnog navodnjavanja ne bi bilo intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Po tom pitanju, priobalje Dalmacije i dalmatinski otoci su najoskudniji vodom i najteže je provesti navodnjavanje. Poseban problem pričinjavaju nasadi na slabo pristupačnim terenima, usitnjenost parcela, najmanji broj kišnih dana i konačno - visoka cijena vode iz vodovoda (dok za primjer, poljoprivrednici Izraela plaćaju 50 centi za kubni metar vode, dalmatinski težak mora za kubik izdvojiti i do dva dolara, što je van svake pameti). Ukoliko se ovaj problem ne riješi, budućnost naše poljoprivrede u EU je doista upitna.
U posljednje vrijeme, ulaže se dosta truda kako na najlakši način sačuvati oborinske vode i koristiti ih onda kada su nasadima najpotrebnije. Jedan od načina je kopanje čatrnja za skupljanje vode, ali kako smo ranije spomenuli - to je veoma teško na nepristupačnim terenima. Da bi olakšali posao poljoprivrednicima, proizvedena je PVC hidroizolacijska folija kojom se veoma lako mogu praviti mala umjetna jezera i u njima akumulirati oborinske vode. Dovoljno je iskopati rupu i u nju položiti foliju koja je veoma trajna i otporna. Njezina svojstva su vodonepropusnost, neznatno upijanje vode, postojanost prema dugotrajnom djelovanju vode, dobra mehanička svojstva, postojanost prema hladnoći, starenju i mikroorganizmima.
Ovaj sistem je kroz niz godina isproban na više lokacija, od Dubrovnika do kaštelanskog bazena i pokazao se kao veoma dobar. Ovisno uvjetima ugradnje i uporabe, folija može potrajati 10 do 20 godina. Ovakav način akumuliranja oborinskih voda dobro je poznat u dosta zemalja, posebno u Španjolskoj. Sve dok se mjerodavni odluče poduzeti mjere o navodnjavanju obradivih površina, težaci se moraju snalaziti kako znaju jer je to jedini uvjet za preživljavanje.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Autor
pege25
prije 9 godina
Za koga da ja navodnjavam ,ulažem i opčenito radim ....za kog?Dao bog da sav urod ode u 3pm i svi pocrkali od gladi...kako se odnose prema poljoprivredi i nama nismo ništa bolje ni zaslužili ...pogotovo ovi otkupljivači ..smradovi ucjenjivački ...samo gledaju kako bi na nama što bolje zaradili ..nama ni mrvice neostane kad nas opletu oni (trgovci,otkupljivači) plus država (porezi ,prirezi ,doprinosi i sva ostala sranja ) i plus banke (kamate)Tako da za njega/njih ja navodnjavam ...ma evo mu/njima ga malo ...Da su to vre4mena malo bolja pa da i meni nešta ostane onda vrlo pohvalna agrotehnička mjera ovako nula bodova ili?