Nije isto hoćete li ostvariti 1,5 ili 3 t/ha duhana, govori nam Boris Đukić iz Gornjeg Miholjca koji se poljoprivredom bavi cijeli život. Isto tako, ovih dana "skida" nenavodnjavani kukuruz gdje je ostvareno oko 6 t/ha, dok se na navodnjavanom nada 11-12 t/ha.
Izlazeći iz Slatine prema bakićkom kraju naziru se polja duhana, kulture koja je ovdje najzastupljenija kod poljoprivrednika. No, on je gotovo obran, a njegova berba, kao i kod drugih kultura, nikad ranije nije počela, a ni završila. Tako je i kod Borisa Đukića iz Gornjeg Miholjca koji ga sadi na oko 6 hektara od ukupno 50 koje obrađuje.
"Ovo je bila jako složena, zanimljiva i teška godina, ne samo za duhan, već i za sve kulture. Berba je pri kraju, mislim da će prinos biti umanjen u odnosu na 2022. godinu za nekih 25-30 posto", govori nam naš domaćin namjerno ne uspoređujući je s prošlom godinom budući da ih je "pokosio" led tri puta tijekom vegetacije što ga je skroz uništilo. "Sad se nadam da ću izvući oko 3 tone po hektaru".
Boris se duhanom počeo baviti od 1995. godine, priča nam, a osim njega uzgaja još kukuruz, suncokret, ječam, pšenicu, tritikal, djetelinu. Nekad su imali i muzne krave, ali ih je niska otkupna cijena mlijeka primorala na zatvaranje ove proizvodnje. Sada su isključivo u ratarskom segmentu u čemu mu pomažu supruga te roditelji koliko mogu, dok su kćerke, kaže, otišle svojim putem.
Kooperant je Hrvatskih duhana, a za svoje je prinose bio i nagrađivan. Sve to ne bi uspjelo, ističe, da nije bilo navodnjavanja, za koje se odlučio još prije 15 godina.
"Kod nas je zemlja laka, pjeskovita i kisela, dakle kulture teško mogu dati svoj maksimum bez naše pomoći", priča nam Boris te dodaje da su na duhanu vidljivi obrubi od spaljenosti zbog ekstremno visokih temperatura, ali da je u odnosu na susjedni razlika itetkako vidljiva, tamo gdje nije navodnjavano.
Prije je ostvarivao oko 2,5 t/ha, a nakon ugradnje sustava u optimalnim godinama znao je dogurati i do 3,9 t/ha, što je dvostruko više od prosjeka tvrtke otkupljivača.
Sada navodnjava 6 hektara duhana i 6 hektara kukuruza i to mu je, ističe, jedna od najboljih odluka koje je donio te da bez toga duhan ni ne bi uzgajao, s obzirom na njegovu sigurnu otkupnu cijenu (oko 3 eura plus PDV) te siguran otkup. "Hrvatski duhani nam i sami preporučuju navodnjavanje te sudjeluju u sufinanciranju projekta".
Ima i postrni duhan nakon ječma, oko hektar, a sudeći prema stanju na polju, on izgleda odlično. "Bez navodnjavanja bi bio nemoguć ovakav uzgoj", naglašava Đukić koji je odabrao sustav kap po kap tvrtke Pipelife Hrvatska. "Cijena i nije bila tako skupa kako sam mislio, koštalo me tada oko 10 tisuća kuna po hektaru uključujući kopanje bunara."
Najbolji tip navodnjavanja duhana je kapanjem odnosno sustavom kap po kap s razmakom kapaljki od 30 cm jedna od druge te da svaka kapaljka ima protok vode od 1 l/h. Tako po dužnom metru treba 3,33 litre na sat. Traka kap po kap se stavlja na svaki red, opisao je Davor Gajšek, product menadžer u Pipelife Hrvatska, naglašavajući da je ključan dio kapanja u početnom rastu, nakon presađivanja te nekih 40-80 dana nakon presađivanja.
"Glavni cjevovod je ili PEHD ili LayFlat cijev određenog promjera, a to je uvjetovano veličinom proizvodne površine. Za veće površine treba nešto veći protok", pojašnjava, kao i to da se za svaku njivu računa druga kalkulacija, s obzirom na njene specifičnosti. Navodnjavanje kap po kap je, tvrdi, cjenovno vrlo prihvatljiva metoda jer je najpreciznija i najštedljivija, a rezultati su najbolji. Biljka dobiva vode tamo gdje upravo treba i kad treba, u optimalnim količinama.
Kod kukuruza se, dodaje, također trebaju osigurati minimalni uvjeti za rast i razvoj za stabilan i visok prinos, a tu navodnjavanje čini veliku ulogu i pokazuje razliku u dobrim godinama gdje određeni kultivar daje 10 ili 12 t/ha, no u ekstremnim godinama, kakava je i ova bila, ostvareni su prinosi od 2-5 t/ha, dok je s pomno osmišljenim sustavom navodnjavanja Pipelife ostvareno i 13,5 t/ha. "Mislim da brojke govore dovoljno same za sebe", zaključio je Gajšek, koji voli reći da se sustav planira i izračunava točno u kap.
Voda je, slažu se obojica, elementarna stvar u poljoprivrednoj proizvodnji i na nju ne bi trebali gledati kao na trošak, već kao na ulog kao što je i sjeme, gnojivo, zaštitna sredstva i drugo. Bez nje sigurnog i stabilnog prinosa nema.
"Važno je pojasniti da navodnjavanje nije isto što i bacanje vode", kaže Gajšek, jer se u navodnjavanju voda dozira točno kada treba i koliko treba. "Općenito se u Hrvatskoj navodnjava 2,5-3 posto svih kultura, što je poražavajuće malo". Oni koji su to izabrali, okrenuli su se onome što im donosi novac, a to je svakako dobro gospodarenje, u što spada i navodnjavanje.
Ovih dana Đukić vrši nenavodnjavan kukuruz, gdje je ostvario prinose oko 6t/ha, a na navodnjavanom se nada oko 11-12 t/ha. "Njegova cijena je niska i znatno varira kroz godinu, ali bez obzira na to nije isto hoću li ja predati gotovo duplo veću kilažu." U navodnjavanje kukuruza krenuli su iza 4.-5. lista, da se on bolje ukorijeni. Njemu je voda najpotrebnija u fazi u oplodnje, metličanju i nalijevanju zrna. Pumpe je palio u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima.
Zahvalan je ovaj 48-godišnji poljoprivrednik tvrtki koju je odabrao jer mu i nakon toliko godina još uvijek pružaju stručnu podršku, a Gajšek ih često obilazi i savjetuje s obzirom na stanje u polju.
Upitajući ih koji je bolji izbor, rasprskivači ili kap na kap, Gajšek je odgovorio kako je rasprskivač super stvar - trajan je, cijevi su trajne, lako se prenosi s polja na polje, sa sezone na sezonu, međutim nije selektivan. On je dobar izbor kad se radi o raznolikim usjevima. Dok se kod drugog načina laterale moraju skupljati i mijenjati svake godine. Razlika je u tome što se kap po kap sustavom ne kiši cijela njiva, ne hrane se i korovi, manja je mogućnost gljivičnih oboljenja, a i ne dolazi do tolikog isparavanja uslijed visokih temperatura.
"Navodnjavati svoje njive je velik posao, postavljanje, kupljenje crijeva, skidanje pumpi..., ali financijska stvar je na kraju najslađa", Đukićeve su riječi, a kaže da kad radiš s voljom, predaješ urod i znaš da će se to na kraju isplatiti, nema ljepšeg.
"Od lipnja do rujna radiš punom parom dan i noć, na kraju garantiram da se za razliku koja se ostvari navodnjavanjem može kupiti dobar, ali dobar polovan auto", rekao je za kraj naše posjete u predivnom prostoru kojeg je izgradio sa svojom obitelji, a koji planiraju u budućnosti iznajmljivati za razne proslave i prigode.
Želite li informativnu ponudu za navodnjavanje, ispunite upitnik:
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Prosinačka 7,
10431 Kerestinec, Sveta Nedelja,
Hrvatska
tel: +385 99 543 6468,
e-mail: davor.gajsek@pipelife.com
web: https://www.pipelife.hr/
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Putem transporta vode putem oblaka ne može se ništa očekivati u poljoprivredi ! Imao sam plantažu jagoda 5 godina i navodnjavanje sa prirodnim padom . Koristio sam vodu i kod pripreme zemlje ! Ne treba Marta 100 l za kukuruz po 1 m kvadratni , navodnjavao sam dio kukuruza čisto da vidim kako to izgleda u praksi ! Ove godine sam 3 puta zalio čokote vinove loze , svakom 15 litara vode ili 45 po čokotu !Ove godine noseći kante zalijevao sam božićna drvca , a poznaniku osušeno preko 10 TISUĆA sadnica !
Marta Radić
prije 1 tjedan
Ne bavimo se mi prinosima , brdo tehnike i tehnologije...Mi se bavimo zaradom. Što je sve potrebno da imamo zaradu...e to je već druga matematika , te vjerujem da većina opg znaju kako i što...a prića više gnojiva , stimulatora , exstra sjeme i dr..to je prića da ljudi koji to promoviraju imaju plaču , da imaju od čega živjeti...nažalost to je priča iz juge... Danas su druga vremena i potrebna je druga priča , nažalost mi smo pretromi..kao i cjela EU...što bih rekli..vrijeme nas pregazilo...Malo je ljudi koji Vam danas mogu ponuditi nešto novo u vezi proizvodnje hrane.. svi se uče..a seljaci znaju najviše..S toga po onoj staroj...uzaj se u se .....a sve drugo....
TinkiVinki
prije 1 tjedan
Bravo Marta! Tak sad komentiram jer več mjesec dana sjedim u kombajnu i vršim jad i bjedu sa polja nakon leda i suše! I svaki dan slušam kako treba navodnjavat kako ovo kako ono svi sve znaju šta smo i šta trebamo za ubuduuče radit; nude sredstva (biostimulatore), bakterije(za razgradnju žetvenih ostataka), MAP,DAP, morske alge, sedrene stjene za kalcizaciju, ČUDA ČUDA svjetske tehnije ma to je to ƁAŠ ZBOG TOG ŠTO NISI PRIMJENIO ZATO NIJE URODILO "slušaš i nevjeruješ"! Onda gosp. Malić i on zna sa financijske strane ŠTA SMO TREBALI I ŠTA TREBAMO! I sve to što oni nama nude i kao pomažu na kraju ovake godine ostaje samo poitanje KO ČE TO PLATIT I IZ ČEGA (kojeg o kakvog prinosa)!
Marta Radić
prije 3 tjedna
Odlično..i.mi navodnjavali..prinos 10 t kukuruza na hektar...izgurali vode 100 l po m 2..kad izračunamo kolika cijena navodnjavanja , vremena i dr...da je kukuruza 30% manje bez navodnjavamja Zarada veća nego sa navodnjavanjem..