Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Domaći hibridi
  • 12.11.2014. 08:25

BC kukuruzi i ove godine uspješni

Pa tako primjerice u ranom skidanju još na parcelama u istočnoj Hrvatskoj, u Lovasu vidjelo se da su i ovakvim stresnim uvjetima postignuti odlični rezultati.

  • 552
  • 102
  • 0

I pored brojnih velikih kuća iz svijeta, domaći hibridi kukuruza su tu. Zagrebački BC ne gubi popularnost i uvijek ima, da tako kažemo, vjerne navijače i igrače. Mnogi OPG-ovi znaju da u BC Institutu imaju sigurnost i dobrog i vjernog poslovnog partnera. Miroslav Kokić iz Marijančaca se odlučio za BC i ne odustaje. Sije i svake godine 30-tak hektara BC kukuruza, ali i njihove sorte ječma. Pajdaš je uvijek u velikom postotku.

Hrvatska tehnologija odolijeva velikim svjetskim igračima

Kukuruz je ovoj obitelji veoma bitan jer su oni i stočari. Pajdaš ima krupno zrno crvene boje, veliki klip, a komušina je rahla i lagan je za berbu. Odlikuje se niskom i čvrstom stabljikom i donosi visoke urode i kvalitete zrna. Ističu poljoprivrednici njegovu otpornost na moljca i sušu.

BC kukuruz

Na pokusima su postignuti dobri rezultati pa se tako primjerice u ranom skidanju još na parcelama u istočnoj Hrvatskoj, u Lovasu, vidjelo se da su i u ovakvim stresnim uvjetima postignuti odlični rezultati. Riječ je tada bilo o vlazi većoj od 30%. Znači blisko uvjetima za siliranje zrna kukuruza. I tada su rezultati bili ovakvi.

Pajdaš je imao u tadašnjoj vlazi 36,1% prinos 11.921 po hektaru, dok je 11.477 imao BC354. 353 je pak imao s čak 38.9% vlage prinos od 11.392 kg po hektaru. BC3382 čak 13.072, BC344 12.992 kg, a 12.350 kilograma po hektaru na toj odvazi u Lovasu imao je hibrid BC306. Alibi je pak uz prilično mali sklop od 68 tisuća biljaka ima 12.024 kg/ha. Kekec je imao prinos 12.815 kg, dok je 11.410 kg/ha imao hibrid BC282.

U 50 godina priznat 241 hibrid

Oplemenjivanje kukuruza je znanstveno istraživački proces koji se odvija na osnovi velikog broja uzoraka u klimatski različitim godinama. Glavni je cilj oplemenjivača dobivanje samooplodnih linija, te pronalazak njihovih najboljih F1 hibridnih kombinacija. Od hibrida kukuruza traži se da imaju visok i stabilan urod i kvalitetu. Urod zrna je najznačajnije svojstvo koje je uvjetovano velikim brojem gena, a ovisno je o nivou selekcije drugih značajnih svojstava, kao što su čvrstoća stabljike, otpornost i tolerantnost prema bolestima i štetnicima te stresnim uvjetima okoline. Svi naši hibridi nastali su klasičnim metodama oplemenjivanja bez manipulacije genima, ističe mr.sc.Zdravko Kozić, predstojnik Zavoda za kukuruz.

Od priznavanja prvog BC hibrida kukuruza (BC590, 1961/62. godine) do danas znanstvenim radom nekoliko generacija oplemenjivača priznat je 241 hibrid ( FAO 100 - 800 ). I svi hibridi koji su na listi Republike Hrvatske, ulaskom u Europsku uniju stavljeni su i na listu EU. To znači da se u svim zemljama Unije imaju pravo sijati svi kukuruzi BC Instituta. No, hibridi ove naše domaće sjemenske kuće nalaze se i na listima drugih zemalja kao što su BiH, Turska, Iran, Ukraina, Srbija, Makedonija, Kazahstan.

Bc hibridi kukuruza zahvaljujući svom podrijetlu, kvalitativnim osobinama, načinu dorade, tretiranja i pakiranja sjemena, nosilac su prestižnog znaka "Hrvatska kvaliteta" koji je dodjeljen od strane Hrvatske gospodarske komore. Znak predstavlja jamstvo da se radi o proizvodu iznimne kvalitete.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Tagovi

BC institut Rugvica Kukuruz Kekec Pajdaš Alibi Hibridi Ikić Zdravko Kozić Samooplodne linije


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ekipa, siguran sam da među vama ima netko da mi pomogne reći koje su ovo sorte šljive... Nisam neki poznavatelj, gledam sortne liste, meni to sve slično.. pa me zanima drugo mišljenje. ;)
Unaprijed hvala :)