Apel poljoprivrednika: Divljač hara usjevima, lovačka društva ne isplaćuju štetu - riješite to!

"Shvatite nas ozbiljno jer bez rješenja ovog problema svake godine bit će sve manje poljoprivrednika i sve manje poljoprivrednih površina pod usjevima", stoji između ostalog u dopisu kojeg je grupa poljoprivrednika s područja Kutine poslala gradonačelniku Zlatku Babiću.

Problem su dugogodišnje i stalne štete od divljači, a koji se, smatraju, može uz dobru volju riješiti.

"Lovačka društva često nemaju obzira za poljoprivrednike te se vode isključivo svojim interesima. Zbog toga se događa da u lovištima obitava prevelik broj životinja, da ih se ne prihranjuje, da se ne provede mjere izgona, čuvanja lovišta i slično, a to dovodi do nastanka velikih šteta na našim usjevima", ističe se u dopisu kojeg je potpisalo gotovo 50 poljoprivrednika.

Lovačka društva izbjegavaju isplatiti štetu

Divlje životinje, navode dalje, zahtijevaju životni prostor, hranu i vodu pa kad to ne mogu dobiti u lovištu u velikim brojevima dolaze na polja.

"Nama pritom nastaje ogromna financijska šteta, a lovačka društva ne pokazuju volju da nam tu štetu namire", kazuju.

Napominju i da, iako je propisan način izvansudskog utvrđivanja uzroka i visine štete, lovačka društva radi izbjegavanja plaćanja, rijetko pristaju na takva rješenja što stvara nepotrebne troškove jer se mora provesti sudsko osiguranje dokaza, plaćati sudske vještake i slično.

"Čak i kad se utvrdi uzrok i visina štete, odbijaju isplatiti pa smo ju primorani naplatiti vodeći dugogodišnje i skupe sudske postupke", upozoravaju na proces s neizvjesnim ishodom kojeg si rijetko tko može priuštiti.

Štete je moguće umanjiti

Svjesni su, dodaju, da je štete od divljači nemoguće u potpunosti spriječiti, ali moguće ih je smanjiti i ograničiti. I to putem sljedećeg:

• potrebno je revidirati postojeće lovnogospodarske osnove i sukladno tome smanjiti brojno stanje divljači,
• bolje nadzirati rad lovačkih društava u pogledu izvršavanja svojih obaveza (izgon divljači, nadzor granica lovišta, osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu osiguravanje dovoljnih količina repelenata i električnih pastira),
• potrebno je provoditi obvezno osiguranje šteta od divljači i provoditi nadzor nad radom lovačkih društava i osiguravajućih društava u pogledu pristupanja mirnom rješenju spora i isplati nespornih šteta.

Stoga od Grada Kutine očekuju da svojim autoritetom pozove sve nadležne institucije na provođenje inspekcijskih i drugih nadzora nad radom lovačkih društava, preuzme inicijativu za revidiranje postojećih lovnogospodarskih osnova i poduzme sve druge potrebne mjere kako bi pomogao poljoprivrednicima.

"Bez poljoprivrede nema niti proizvodnje vlastite hrane, a to onda postaje problem cijele Republike Hrvatske, a ne samo našeg grada", zaključuju u dopisu.

Što kažu iz resornog ministarstva?

Na naš upit kako pomoći poljoprivrednicima, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, uzvraćaju da su prema Zakonu o lovstvu, mjere za sprječavanje štete dužni poduzimati lovoovlaštenici i drugi korisnici zemljišta na području lovišta.

"Ako do štete od divljači unatoč poduzetim mjerama dođe, odgovornost za štetu je propisana člankom 80. Zakona o lovstvu", navode.

Divlje svinje pojele mu 4 ha kukuruza, osiguranje priznaje štetu, ali na znatno manji prinos?

Odnosno, pojašnjavaju, u slučaju da do štete ipak dođe, oštećenici se moraju pisanim putem obratiti lovoovlašteniku jer on odgovara za štetu koju prouzroči divljač u lovištu, ako je oštećenik poduzeo odgovarajuće mjere za sprječavanje šteta.

Ako se ne postigne sporazum s lovoovlaštenikom, oštećenik se može obratiti nadležnom sudu radi naknade štete.

Kažu i da s obzirom na to da su se štete od divljači istaknule kao jedna od većih prepreka održivosti kako poljoprivrede tako i gospodarenja s divljači, Zakon o lovstvu iz 2018. prenio je određene ovlasti na županije.

Prema istom, županije donose mjere za sprečavanje ovih šteta, dopuštaju provedbu sanitarnog ili redukcijskog odstrela te izlučenja divljači s površina na kojima ugrožava sigurnost ljudi i imovine, donose rješenja o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu te odobravaju lovnogospodarske planove za zajednička lovišta.

Ako su se trajno ili bitno izmijenili uvjeti i okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarski plan, kao što je značajno odstupanja u brojnosti divljači, lovoovlaštenici mogu pristupiti izradi revidiranog lovnogospodarskog plana radi usklađivanja planiranog gospodarenja divljači s promjenama u lovištu.

Uloga županija

Uz navedeno, nadležno tijelo je ovlašteno donijeti rješenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, osim ptica, koja ugrožava zdravlje ljudi, stoke, druge divljači, drugih životinjskih vrsta ili čini drugu štetu, ako mjere nisu dovoljno uspješne ili ne bi bile gospodarski opravdane.

"Za provedbu tih mjera, županije imaju na raspolaganju prikupljena sredstva od naknade za pravo lova", ističu.

Do istrebljenja: Na 20 otočnih lovišta jedne županije dopušten odstrel alohtone divljači

Iz Ministarstva poručuju i da se na ovaj način osigurala decentralizacija i autonomnost županija, ali su i otklonjene poteškoće i administrativne barijere te se svakom pojedinom problemu sa štetama može lakše i cjelovito pristupiti.

"Naglasak mora biti na sprječavanju šteta od divljači koje su aktivno dužni provoditi i lovoovlaštenici i poljoprivrednici uz potporu i suradnju s jedinicama regionalne samouprave", zaključuju.

Komentar smo zatražili i od gradonačelnika Kutine kojem je upućen dopis, ali i Hrvatskog lovačkog saveza, međutim odgovor zasad nismo dobili.