• Pšenica
  • 08.11.2011.

Agrotehnika pšenice u ekološkoj proizvodnji

  • 7.006
  • 340
  • 0

Pšenica je jedna od osnovnih krušarica. Koristiti se i u ishrani ljudi. Ujedno je najpoznatija i najrasprostranjenija kultura od strnih žitarica te kao takva također zauzima najveće površine u ekoproizvodnji.

Kod pšenice moramo obratiti pozornost na izbor odgovarajuće sorte za određeno područje ili areal. Kao što znamo, imamo jare i ozime pšenice. Kod nas u ekološkoj proizvodnji najbolje je uzgajati ozime sorte pšenice koje daju i veće prinose i kvalitetnije zrno.

U ekološkoj poljoprivredi, za sjetvu bi prvenstveno trebalo uzimati certificirano sjeme iz ekološkog uzgoja ili vlastito sjeme koje moramo istretirati prije sjetve. Moguće je sijati i drugo sjeme, ali uvijek u sukladnosti sa zakonom.

Tretiranje sjemena obavlja se s THIOPHEROM ili TILECUROM kako bi se uništili klice nekih bolesti. Tretman se obavlja tako da na 100 kilograma pšenice uzmemo 1 kg jednoga od navedenih sredstava i dobro promiješamo (najbolje u betonskoj mješavini). Drugi način je mokro tretiranje pri čemu preparat prvo razmutimo s vodom te postupak miješanja ponovimo kao u gornjem slučaju.

Osim ovog načina možemo obaviti i kupku u BORDOŠKOJ JUHI ili KALIJEVOM PERMAGANATU.
Od sorti pšenice najbolje je upotrijebiti sjeme od domaćih sjemenarskih kuća, poput Osječkog i BC instituta.

Plodored

Plodored bi u pravilu trebao biti što širi. Pšenicu bi najbolje bilo smjenjivati s okopavinama (kukuruz, suncokret i dr.). Kao predkulture odlične su djetelinsko-travne smjese, zatim razne leguminoze (soja, grah, stočni grašak, grahorice, lupina, bob i dr.), zatim krumpir, repe, povrće i druge kulture.

Gnojidba

Osnovnu gnojidbu najbolje je obavljati s ORGANSKIM GNOJIVIMA ukoliko ih posjedujemo. Tako bi za osnovnu gnojidbu najbolje bilo upotrijebiti 20000 do 25000 kg kompostiranoga stajskoga gnoja te ga zaorati prije sjetve.

Prihranu bi trebalo obaviti u dva navrata i to prvi puta odmah nakon zime (početak trećega mjeseca) s razrijeđenom gnojnicom u količini od oko 10000 litara. Drugu prihranu u fazi vlatanja također s gnojnicom u količini od oko 10000 litara.

Ukoliko ne posjedujemo organska gnojiva tada ćemo upotrijebiti kupovna.

Osnovnu gnojidbu pšenice trebalo bi obaviti u jesen s 300-400 kg CONDITA, BIOSOLA ili BIOILSE i to najbolje pod tanjuraču ili sjetvospremač. Ukoliko nije obavljena osnovna gnojidba u jesen, tada bi trebalo s prihranom u proljeće upotrijebiti ovaj gnoj. Gnojidbu obavljamo sa standardnim rasipačima.

Prihranu pšenice i ostalih strnih žitarica ćemo obaviti u dva navrata i to sa po 100 do 150 kg BIOSOLA COVDITA ILI BIOILSE FERTIL. Prvu prihranu obavljamo kada je pšenica u fazi busanja u količini 150 kg/ha. Drugu u zadnjoj fazi vlatanja. Drugu prihranu treba obaviti kada je pšenica u zadnjoj fazi vlatanja i to u količini od 100 do 150 kg istoga gnojiva.

Osim krutih gnojiva, prihranu možemo obaviti i s folijarnim gnojivima.

Obrada tla

Osnovnu obradu tla - oranje kod strnih žitarica treba obaviti ukoliko dopuštaju rokovi 2 do 3 tjedna prije sjetve pšenice na dubinu od 20 do 25 cm (na težim tlima potrebno je tlo ispodrivati).

Predsjetvena priprema obavlja se tako da 10 dana nakon oranja površinu pređemo s roto drljačom ili sjetvo spremačem kako bi korove koji su krenuli isprovocirali pa uništili. Drugi prohod potrebno je obaviti tik prije sjetve s istim priključnim strojevima. Ovim načinom obrade smanjujemo napad korova i olakšavamo si kasniju borbu.

Sjetva

Kod sjetve vlastitog sjemena treba provjeriti da li je sjeme čisto ili bolesno. Uz to je potrebno provjeriti klijavost. Sjetva ne treba biti prerana, niti prekasna radi lakše borbe s korovima. Količina sjemena po ha (domaće sorte) trebala bi iznositi od 250 do 300 kg ili oko 550-600 biljaka po m2. Sjetvu treba obaviti pravovremeno kako bi usjev pšenice svojim rastom zaustavio i spriječio rast korova.

Cilj je da usjev bude čist. Postoje indirektne mjere (pravilan plodored, gušća sjetva, primjerena gnojidba, pravovremena sjetva, čisto sjeme i dr.) i direktne mjere (pravilna obrada tla: 2-3 puta prije sjetve svakih 10-15 dana sjetvospremačem ili drljačom treba prijeći površinu kako bi eliminirali korove koje smo isprovocirali).

Borbu s korovima obavljamo perastom drljačom (Strieglom) koji u usjevu ima zadatak čupkanja mladih biljčica korova, a sam usjev ostaje neoštećen. S perastom drljačom u usijev ulazimo po potrebi što ovisi o populaciji korova u dva do tri navrata. Prvi puta kada su strne žitarice u fazi busanja pa sve do klasanja.

Prilikom rada s perastom drljačom moramo obratiti pažnju na tlo. Tlo mora biti suho.

Indirektne mjere:

  • pravilan plodored,
  • izbor odgovarajuće sorte (otpornost, prilagodivost),
  • optimalan sklop biljaka,
  • pravilna i umjerena gnojidba,
  • pravovremena sjetva.

Direktne mjere:

  • pepelnicu i ostale bolesti suzbijamo preparatima kao; THIOPHER ili MYCOS u koncetraciji od 0,5 do 1% i to od faze busanja do mliječne zriobe,
  • ukoliko se pojavi balac (Oulema melanopus) u ekopoljoprivredi vrlo uspiješno se suzbija s prirodnim PHYRETHRUMOM ili KALIJEVIM SAPUNOM.

Žetva

Žetvu treba obaviti kada vlaga u zrnu padne ispod 14 %.

Prinosi pšenice uz primjenu gore navedene gnojidbe iznositi će od 4500-5000 kg/ha.

Silose u koje skladištimo žitarice moramo istretirati prije skladištenja.

Autor: Ivan Miličević, Mag.ing.agr.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »

Tagovi

Ekološka poljoprivreda Ratarstvo Pšenica Sjetva Gnojidba Zaštita usjeva Eko proizvodnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi