Pretraga tekstova
Zbog velike ponude na tržištima, otkupljivači pšenice najavljuju kako će otkupljivati samo onu najkvalitetniju. Stoga je i tema koprivničkog stručnog skupa bila kako dobiti dobar prinos i zadovoljavajuću kvalitetu zrna.
U Županijskoj komori Koprivnica, održana je edukacija proizvođača pšenice s ciljem što kvalitetnije pripreme jesenske sjetve te upoznavanja načina kako primjenom agrotehničkih mjera dobiti visoku kvalitetu pšenice.
Radi što boljih prinosa, na pokusnim se poljima stalno rade istraživanja!
Rezultate istraživanja 30-ak sorti pšenice na istom pokusnom polju, predstavila je Svjetlana Matotan iz Podravkinog Razvoja poljoprivrede. Radilo se o rezultatima dobivenim tokom 2013., 2014. i 2015. godine, prema prinosu kg po hektaru s 13% vlage, hektolitarskoj masi, postotku bjelančevina, vlažnom glutenu i vrijednosti proizvodnje u kunama po hektaru. Naglašeno je da klimatski uvjeti imaju veći utjecaj na prinos nego na sam postotak bjelančevina. Predstavljen je sortiment pšenice za ugovaranje proizvodnje za 2016. godinu.
Zlatko Svečnjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, održao je predavanje o utjecaju primjene agrotehnike na kvalitetu zrna pšenice. Naglašen je utjecaj gnojidbe pšenice dušikom kao jedne od najvažnijih agrotehničkih mjera u modernoj proizvodnji za ostvarivanje visokih prinosa, kao i odgovarajuće kvalitete zrna. Proizvođačima pšenice je objašnjen način izračuna količine dušika za gnojidbu, utjecaj pretkultura i vremena gnojidbe. Također im je rečeno da zapamte nekoliko važnih elemenata u proizvodnji pšenice i to
Na kraju stručnog skupa Zlatko Đelekovčan iz Podravke d.d. upoznao je poljoprivrednike s modelom ugovaranja i uvjetima otkupa pšenice za potrebe te tvrtke. Istaknuo je da svu otkupljenu pšenicu Podravka koristi za vlastitu proizvodnju te da su zahtjevi za kvalitetom pšenice sve veći. Također, Podravka će cjenovno stimulirati proizvođače pšenice I i II klase.
Foto: depositphotos.com, fotokostic
Povezana biljna vrsta
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.