60 lipa za suho zrno kukuruza?

Na pokusnom polju na proizvodnim površinama PZ Lovas, održani su Dani polja BC hibrida kukuruza, koje je organizirao BC Institut d.d. Zagreb u suradnji s PZ Lovas i Arator d.o.o Lovas. Koliko je vrijeme utjecalo na rodnost kukuruza - konkretno FAO grupa od 200 do 600 BC Instituta, proizvođači su se mogli uvjeriti na licu mjesta, na pokusnom polju na kojem je posijano 25 BC hibrida kukuruza, a upriličena je i javna vršidba BC hibrida vegetacijske grupe 200 i 300. Moglo se vidjeti i osam potpuno novih BC hibrida koji do sada nisu bili u proizvodnim pokusima za koje se u BC Institutu nadaju da će u idućim godinama pokazati odlične rezultate.

Iznadprosječan urod - visoka vlaga

"Očekujemo dobre urode i to čak rekao bih iznadprosječne. Jedino će problem biti sadržaj vode", rekao je Đuro Lukić, direktor marketinga BC Instituta dodajući kako je sadržaj vode kod hibrida koji su ranije vegetacijske sorte između 25 i 30 %, dok je kod hibrida koji su kasnije vegetacijske grupe od 400 do 600 sadržaj vode preko 30 %.

Prema njegovim riječima, Dani polja su prilika za BC Institut da vlastite hibride približi proizvođačima i da oni vide njihove mogućnosti. "Dani polja vrlo su važni i nama proizvođačima. Čujemo tko i kako radi, koji su načini gnojidbe. Prije smo uglavnom gnojili u proljeće pred sjetvu, a sad smo se okrenuli i zaoravanju i gnojidbi u jesen. Dolaze i nove sorte o kojima saznamo dosta", kaže proizvođač Josip Budimski iz Ilače.

Hoće li vrijeme pogodovati berbi?

"PZ Lovas pod kukuruzom ima zasijanih 270 hektara vlastitih površina, a brine i o 500 hektara poljoprivrednih površina koje su kukuruzom zasijali kooperanti zadruge", kaže upravitelj PZ Lovas, Adam Rendulić dodajući kako je kukuruz jedna od kultura koja je ove godine dobro urodila. Pitanje je samo hoće li vrijeme poslužiti kada berba započne. Ulkoliko počnu padati kiše, mogli se svi skupa naći u problemima i pored dobrog uroda, mišljenja je Rendulić.

Smanjiti troškove sušenja - odgoditi berbu

"Urod izgleda da će biti i više nego dobar, ali tek kada kukuruz oberemo onda ćemo znati što je i kako je. Kukuruz je još u polju i još je zelen tako da s berbom nećemo još počinjati. Težimo da kukuruz ima što manje vlage kako bi smanjili troškove sušenja, a oni znaju biti veliki, poglavito za nas koji imamo sušare na lož ulje", navodi Rendulić.

Prema njegovim riječima, uzalud je dobar urod ukoliko troškovi sušenja budu veliki, a kukuruzu još padne i cijena. "Još uvijek se ne zna otkupna cijena kukuruza. Govori se da bi to trebalo biti oko 80 lipa za suho zrno. Sada kada uzmemo sušenje i gubitke kroz sušaru, onda će to biti jako niska cijena kukuruza, što znači da bi trebala biti 60 do 65 lipa s troškovima sušenja, a to je mali prihod po hektaru", procjenjuje Adam Rendulić zaključivši kako će u slučaju niske cijene i pored velikog uroda, proizvođači kukuruza slabo zaraditi.

Foto: depositphotos.com