Zbog pojave Newcastleske bolesti zabranili izvoz proizvoda od peradi iz Brazila

Nakon što je Newcastleska bolest otkrivena u državi Rio Grande do Sul, Brazil je ograničio izvoz proizvoda od peradi kao mjeru predostrožnosti. Prema informacijama tamošnjeg ministarstva poljoprivrede, trenutno su obustavljene sve isporuke iz te južnoameričke zemlje glavnom kupcu Kini, kao i Argentini i Meksiku, ali i državama Europske unije, Izraelu i Kanadi, navodi Geflügelnews. Prema brazilskom lobiju za meso peradi ABPA, 7000 životinja je ubijeno.

Na što se odnosi ograničenje izvoza?

Ograničenja izvoza se odnose na svježe i prerađeno meso peradi, jaja i, primjerice, pripravke od krvi. No, termički obrađeni proizvodi i dalje se izvoze u EU i neke druge zemlje. Ovom mjerom brazilska vlada želi osigurati da unatoč izbijanju bolesti budu ispunjeni međunarodno dogovorena jamstva i higijenski zahtjevi. 

Ovo je prvi slučaj bolesti nakon što je posljednji puta zabilježena u toj zemlj 2006. godine. Vlasti su pokrenule epidemiološke mjere i uspostavile zone ograničenja. 

Kakva je to bolest? 

Newcastleska bolest je zarazna virusna bolest koja pogađa domaću perad i mnoge druge vrste ptica. Može uzrokovati značajne gubitke u industriji zbog visoke smrtnosti i smanjenja proizvodnje.

Uzrokuje ju virus iz roda Avulavirus, porodica Paramyxoviridae. Može se širiti brzo i imati ozbiljne posljedice po zaražene ptice.

Simptomi mogu varirati ovisno o soju virusa, dobi ptice, njenoj vrsti i imunološkom statusu, a mogu se podijeliti u tri glavne skupine:

1. respiratorni (kihanje, kašalj, disanje otvorenih usta, nosni iscjedak, zvukovi pucketanja u plućima); 
2. probavni (proljev, zelenkasti izmet)
3. neurološki (tremor, paraliza krila i nogu, kretanje u krug, okretanje glave i vrata).

Tu su i opći simptomi kao što je gubitak apetita, letargija, smanjena proizvodnja jaja, oticanje oko očiju i vrata. 

Virus Newcastleske bolesti se prenosi izravnim kontaktom s izlučevinama zaraženih ptica, uključujući izmet, respiratorne izlučevine i jaja. Također se može širiti putem kontaminirane hrane, vode, opreme, odjeće i vozila. Divlje ptice mogu biti prijenosnici i širiti ju među domaćom peradi.

Zadnji put zabilježena u Hrvatskoj 2011. godine

Prevencija uključuje biosigurnosne mjere, cijepljenje, kontrolu kretanja, praćenje i testiranje. 

Nema specifičnog lijeka, a liječenje je uglavnom usmjereno na ublažavanje simptoma zaraženih ptica i sprečavanje sekundarnih infekcija. Zaražene ptice se često eutanaziraju kako bi se spriječilo širenje virusa. 

Prema podacima Uprave za veterinarstvo i sigurnst hrane, posljednji slučaj pojave ove bolesti u Hrvatskoj zabilježen je tijekom 2011. godine, kada je potvrđena kod golubova iz uzgoja.