Zbog jeftinih žitarica i mesa cijene hrane pale na najnižu razinu u gotovo tri godine

Cijene hrane su u siječnju pale na najnižu razinu u gotovo tri godine, i to pod pritiskom jeftinih žitarica i mesa, stoji u mjesečnom priopćenju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). 

Siječanjski pokazatelj je u odnosu na prosinac pao za 1,2 boda, na prosječnih 118 bodova, najnižu razinu od veljače 2021. godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, vrijednost mu je niža za 10,4 posto.

Prednjače žitarice i meso

Prošli su mjesec u odnosu na prethodni najviše pojeftinile žitarice, za 2,2 posto, a uzrok tome je velika konkurencija među izvoznicima i pojačana ponuda iz zemalja južne hemisfere. Osjetno su pale cijene pšenice i kukuruza, a sve zbog bolje opskrbe i povoljnih izgleda za žetvu. 

Na početku ove godine zamjetno je pojeftinilo i meso, čak sedmi mjesec zaredom, i to za 1,4 posto u odnosu na prosinac, a sve pod utjecajem jače ponude vodećih izvoznika. Prednjači meso peradi, zbog slabije globalne potražnje, a onda svinjetina zbog manjeg uvoza u Kinu.

Cijene biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda zadržale su se na razini iz prosinca. Suncokretovo je blago poskupjelo zbog pojačane potražnje dok su sojino i repičino pojeftinili zahvaljujući jačem priljevu iz Južne Amerike i zalihama u Europi. U odnosu na početak prošle godine biljna ulja bila su u siječnju jeftinija za 12,8 posto, a mlijeko i mliječni proizvodi za 17,8 posto.

Šećer je pak poskupio za 0,8 posto u odnosu na prosinac, a uzrok su prognoze o nedostatku oborina u Brazilu što bi moglo ugroziti urod šećerne trske te nepovoljni izgledi za proizvodnju u Tajlandu i Indiji.

Rekordna proizvodnja žitarica u 2023.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago povisio procjenu svjetske proizvodnje u 2023. godini, na 2,836 milijardi tona, najvišu razinu otkada objavljuje podatke. Riječ je o povećanju za za 1,2 posto u odnosu na 2022.

Govoreći o potrošnji u 2023/2024. sezoni, blago su snizili procjenu na 2,82 mlrd. t. No, u odnosu na prethodnu sezonu, radi se o 1 do 2 postotnom povećanju. Pojasnili su to upotrebom stočne hrane, posebno u EU, ali u Australiji te SAD-u, a koja je nadmašila očekivanja.

U takvim bi uvjetima zalihe na kraju tekuće sezone trebale dosegnuti 895 mil. t i biti više za 2,6 posto.

Očekuje se i rast globalne trgovine žitaricama, istina za samo 0,8 posto, na 480 mil. t, uz veći obujam za krupnozrne i manji za pšenicu i rižu.  

Trgovina pšenicom trebala bi se smanjiti za 1,3 posto u odnosu na 2022/2023., unatoč poboljšanim izgledima za ukrajinski izvoz i snažnijoj potražnji skupine uvoznika. S druge strane, trgovina kukuruzom bi trebala porasti za 3,3 posto zahvaljujući turskom, ukrajinskom i ruskom izvozu te snažnijoj kineskoj potražnji.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor