Zašto je mlijeko bijelo - jeste li se ikad zapitali!?

Za nastanak jedne litre mlijeka, potrebno je i do 500 litara krvi da procirkulira kroz mliječnu žlijezdu krave, vime. Ako je dnevni prosjek visokomliječnih krava oko 25 litara mlijeka u laktaciji, zasigurno ih možemo nazvati živućim pokretnim tvornicama mlijeka. Od divnih prizora pašnjaka i livada na kojima su krave na ispaši pa sve do boce mlijeka na polici trgovačkog centra odvija se mnoštvo tehnoloških procesa nad mlijekom. U trenutku muže mlijeko je bijelo. Mnogo zanimljivih stvari već je napisano o mlijeku, pa ipak, jeste li se ikad zapitali zašto je baš bijele boje!?

Izvan znanstvene teorije

U vremenu kada mnogi ljudi kupuju gotove proizvode, prerađene, ili je jednostavno supermarket jedino mjesto gdje se susreću s poljoprivrednim proizvodima i način života koji ih nikada ne dovede u priliku da osjete i vide što je to primarna poljoprivredna proizvodnja daje zapanjujuće izjave i tvrdnje koje čak nekada prelaze granicu besmislenosti. U nešto slično je vjerovalo i 7% Amerikanaca, koji su objavom ankete Centra za inovacije američkog mljekarskog društva vjerojatno promijenili mišljenje i došli do spoznaje što je točno. Naime, ovaj Centar je proveo online anketu u kojoj je 7% Amerikanaca pokazalo vjerovanje da čokoladno mlijeko dolazi od smeđih krava. Dok su Britanci u svojim društvenim istraživanjima i anketama otkrili da većina ispitanika vjeruje da je mlijeko bijelo zbog prisutnosti bijelih krvnih zrnaca u krvi krava. Po takvim sličnim tvrdnjama bi mlijeko trebalo biti zeleno, s obzirom na zelenu travnatu ispašu krava, ili Milka zaista posjeduje ljubičaste kravice. Ipak, znanost je ta koja je dala zadnju riječ i stavila točku na ovo ne baš često pitanje zašto je mlijeko bijelo.

Odgovor se krije u istraživanjma Isaaca Newtona

Engleski fizičar, matematičar i astronom, ali ne i farmer Isaac Newton u svojim istraživanjima objasnio je i otkrio mnoge pojave koje spadaju u domenu znanosti o fizici a posebno vezano za svjetlost. Prije nego dođemo do konačnog odgovora, vratimo se u srednjoškolske klupe na sat fizike kada se učilo o svjetlosti. Boja nekog tijela je ustvari boja koje tijelo reflektira kada je osvijetljeno svjetlošću, odnosno tijelo će biti obojeno nekom bojom ako mu površina apsorbira bijelu svjetlost samo u određenom valnom području. Tako da sve boje koje vidimo okom su valne duljine sunčeve svjetlosti koje se pod određenim kutom reflektiraju i daju boju predmetu koji gledamo. Pojavu refleksije, širenja svjetlosi i loma objasnio je 1672. godine Isaac Newton, a nama danas odlično služi da doznamo zašto neki predmet ima bijelu boju, pa tako i mlijeko.

Struktura i kemijski sastav mlijeka i refleksija

Neko tijelo ili predmet će biti obojeno bojom, vidjet ćemo tu boju, zato što površina tog tijela obavlja jednim dijelom apsorpciju, "upija" bijelu svjetlost i prikazuje je u našem oku u određenom valnom području. Mlijeko zahvaljujući svojoj strukturi sferičnom obliku molekula proteina kazeina i molekula masti ne asporbira bijelu svjetlost, već je odbija (reflektira), te je naše oko ne može vidjeti niti u jednom valnom području i ostaje akromatska bijela boja. Ipak česte su i varijacije u nijasni bijele boje, i za to postoji razlog. Ako je mlijeko "obrano", smanjen je postotak masti do 0,5 %, time je promijenjena i struktura koja reflektira svjetlost, pa je moguće primijetiti blagu plavkastu nijansu. Dok recimo smećkasta ili žućkasta nijansa nastaje povećanim udjelom beta karotena, kojeg krave hranidbom na pašnjacima unose u organizam. Ipak misterija oko bijele boje je ipak vezana za kemijsku strukturu mlijeka koja stvara površinu koja odbija bijelu svjetlost i ne reflektira se u naše oko u određenom valnom području.