Pretraga tekstova
Malo je priča o uspješnom poslovanju. Svjetlan pomoću mljekomata zaradi dvostruko više. Računica je 500 do tisuću eura čistog profita po jednoj kozi godišnje.
"Otkupljivači mi za litru kozjeg mlijeka plaćaju pet kuna, a kroz moj mljekomat prodajem ga za 10 kuna po litri", govori Svjetlan Nakićen iz Banjevaca iz Općine Stankovci, koji je postavio mljekomate na glavnoj tržnici u Šibeniku i maloj tržnici u Zadru.
Radi se o uspješnom OPG-ovcu i poduzetniku koji drži farmu koza i lanac mesnica lociranih većinom u Šibensko-kninskoj županiji. Njegovo mlijeko nosi i oznaku Mlijeko hrvatskih farmi koju kupci percipiraju izrazito pozitivno.
Nakićen je u priču s mljekomatom ušao prvo u Šibeniku, a zatim u Zadru. Njegov šibenski mljekomat je prvi takav u Hrvatskoj sa svježim kozjim mlijekom. Danas ne žali investiciju od 15.000 eura po mljekomatu.
"Stavim u mljekomat 150 litara i prodajem ga dva dana. Nakon dva dana, dolazim na mljekomat i ono mlijeko koje se ne proda, vraćam na imanje i od njega radim sir. Kako bilo da bilo, od litre mlijeka zaradim 10 kuna, dvostruko više nego da sam ga prodao drugima da od njega prave sir ili ga ponovno preprodaju. Najbolje se mlijeko prodaje na proljeće i jesen. Ljudi ne vole kupovati mlijeko jer su temperature velike, ono ne može stati u autu i mora se što prije spremiti u frižider. U prosjeku se dnevno proda oko 50 do 70 litara", govori Nakićen.
Nakićen ima računicu da mu jedna koza može godišnje donijeti minimalno 500 eura čiste zarade, do maksimalnih tisuću eura. Vrtlogava brojka za većinu malih proizvođača. Međutim, za ostvariti takav profit treba puno uložiti. Zarada se odnosi na prodaju mlijeka kroz mljekomat, sir na kućnom pragu i meso u mesnicama. On ima 120 muznih koza. Planira proširiti posao postavljanjem siromata.
"Prodavao bi sir putem automata. Stavim različita pakiranja sira u automat pa neka ljudi biraju. Netko će uzeti kilogram, netko 60 dekagrama, netko 30 dekagrama sira", kaže Nakićen koji je jednom djelom inspiraciju za ovu ponudu vidio i u nedavno postavljenom jajomatu u Zadru gdje se mogu kupiti različite količine domaćih jaja.
Mljekomati su izrazito praktičan i relativno povoljan način za proizvođače da dođu do velikog broja kupaca. Istina, zahtijevaju veliku početnu investiciju, ali koja se na kraju isplati. Uzmimo za izračun Nakićenove brojke. Njegovi prihodi na godišnjoj razini, ako dnevno proda 60 litara mlijeka po cijeni od 10 kuna, iznose 219 tisuća kuna. Danas je u Hrvatskoj postavljeno 58 mljekomata, prema evidenciji kolegice novinarke Vesne Mijat. Najviše ih je postavljeno u Zagrebu, Varaždinu i Osjeku.
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
A sad - kamilica. I to ekološka. Bili smo na OPG-u Verner u Đurićima. Uskoro više, a dotad zavirite u par fotografija.:)
Damir Senjan
prije 1 tjedan
U počecima kad se krenulo sa kamilicom, ovako kako je na slici nebi ništa koperat zaradio. Plačao se postotak glavice cvijeta, znači glavica sa Više [+] peteljkom do 2cm ostalo su ti plačali pod ništa, a to pod ništa samljeli i pakirali u čajeve. Što se tiče bilja ima tu još mnogo toga ali to nije moglo u koperaciju več su si to bilje ostavljali šefovi i komovi jer je donosilo daliko veču zaradu nego na kamilici. Bio u skladištu i vidio i pitao a zašto to nede u koperaciju, tako znam taj dio priče. U Prugovcu je bilo to skladište, raznolikoga sjemena i uzoraka plodova, koje možeš samo gledati ali ne i dirati.