• Tržište
  • 12.06.2013.

Ulaskom u EU najveći će udar pretrpjeti prehrambena industrija

U Srbiji posluje 200 hrvatskih tvrtki, u RH 20 srbijanskih pa će one imati veću šansu za proboj

  • 606
  • 30
  • 0

Ulaskom Hrvatske u EU poboljšat će se uvjeti za investicije srpskih kompanija u Hrvatskoj, što se ne bi moglo reći i za hrvatsku stranu, gdje će, prema procjenama analitičara, najveći udar pretrpjeti domaća prehrambena industrija. Trgovinski odnosi između Hrvatske i Srbije nakon našeg ulaska u EU odvijat će se, naime, u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) umjesto u okviru CEFTA-e pa će Srbi slobodno, bez carina - osim za goveđe meso, vino i šećer - izvoziti svoje poljoprivredne proizvode na tržište Hrvatske, a svoje carine za neke proizvode zadržati sve do 2014. Stoga nije čudno što su bruxelleski pregovori vezani uz CEFTA-u i trgovinu Hrvatske i Srbije ovih dana u pat-poziciji u kojoj se u korist jedne strane pokušavaju zadržati benefiti na izvoz cigareta, a s druge za vino i šećer.

Teško s cigaretama

Cigarete, mesni i mliječni proizvodi te proizvodi domaće konditorske industrije izvezeni u Srbiju bit će skuplji jer će carina na određene proizvode skočiti s prosječnih 4,5% na 13,2%. Srbija će pak prema SSP-u u Hrvatsku izvoziti cigarete bez carina, dok će se duhan i duhanski proizvodi iz EU u Srbiju uvoziti uz 56,7% carine. To znači da će pasti hrvatski izvoz cigareta u Srbiju, ocijenjeno je na nedavnom skupu Gospodarske komore Srbije. Srbija je pak gubitnik kad je riječ o šećeru. Količina koja se iz Srbije plasira na tržište Hrvatske uskoro će biti uključena u ukupnu kvotu za izvoz srbijanskog šećera u EU, koja iznosi 180.000 tona. No, kako u Srbiji posluje više od 200 tvrtki, od kojih su najbolje pozicionirane M-San grupa, Agrokor, Podravka i Atlantic grupa, a u Hrvatskoj samo 20-ak iz Srbije (izravno ili s vlasničkim udjelima), realno je očekivati da će srpske tvrtke imati puno više prostora za snažniji nastup u RH, poglavito poljoprivredno-prehrambene kompanije koje su lani s Hrvatskom ostvarile deficit u robnoj razmjeni od 150 milijuna, a s EU suficit od 500 milijuna eura.

Spremni za uvoz

Podijeljeno tržište bivše države posljednjih se godina ponovno međusobno “osvaja”, što je lako primijeti i u gotovo svim trgovačkim lancima u RH. Proizvodi poput Jaffa keksa, Plazme, Smokija, Donkafe, grickalica Pardon, sokova Nektar, Eurokrema, Odžačara grla, Chipsyja, MunchMallowa... putem uvoznika ili pak preuzimanja i spajanja kompanija s obiju strana zauzimaju sve više trgovačkih kvadrata. Drenislav Žekić, direktor predstavništva Privredne komore Srbije u Zagrebu, ističe njihovu konkurentnost u RH - i 30% nižu cijenu od sličnih brendova - koja će uskoro biti još niža, uvoz intenzivniji, a profitirat će građani. Već i užički kajmak, voćne rakije Vina Župa ili Bakina tajna s asortimanom džemova, ajvara... u Hrvatskoj imaju vjerne potrošače, dok su u Srbiji i te kako popularni stari i novi hrvatski brendovi poput Cedevite, Jane, šunke PIK, Bajadere, Ronhilla ili Podravkina goveđeg gulaša, sardina Eva, Vegete, koja je tamo i 30% jeftinija, ili Čokolina.

- Glavni zahtjev srpskih nogometaša u ožujku u Zagrebu bio je da ih čekaju dovoljne količine Kraševih keksa Domaćica - smije se Žekić.

Autor: Jolanda Rak Šajn


Izvori

Večernji list


Tagovi

Tržište Carina Prehrambena industrija

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi