Pretraga tekstova
Mato Petričević je s ciljem oživljavanja svog sela, stvaranja dodane vrijednosti i zaposlenja hrvatskih branitelja, osnovao zadrugu krajem 2016. U svega 45 dana organiziralo se 15 zadrugara, odnosno 12 branitelja i 3 seoske žene kao nositeljice poljoprivrede i gospodarstava tog kraja.
Prije pedesetak godina pravilo u Babinoj Gredi bilo je stotinu upisane djece u prve razrede, a danas, 2018. godine je prema riječima marljivog hrvatskog branitelja Mate Petričevića tek 24 djece upisalo prve razrede, što je podatak u kojem smjeru idu ruralna područja naše domovine.
Mato Petričević je dugogodišnji srčani Babogredac, predsjednik Eko – etno gastro udruge i upravitelj Poljoprivredno - prerađivačke braniteljske zadruge Babogredski Fenix. S ciljem oživljavanja svog sela, stvaranja dodane vrijednosti i zaposlenja hrvatskih branitelja, osnovao je zadrugu krajem 2016. godine. Ista je već u prvoj godini pokazala proaktivnost jer se u svega 45 dana organiziralo 15 zadrugara, odnosno 12 branitelja i 3 seoske žene kao nositeljice poljoprivrede i gospodarstava tog kraja.
Za to kratko vrijeme su napravili prvu pokusnu preradu svinjskog mesa u gotov finalni proizvod. Zahvaljujući tome, uspjeli su svoja blaga staviti na tržište i uspješno ih prodati, te prenijeti priču u 2017. godinu.
“Dvije fiskalne godine u kojima smo poslovali s dobitkom su iza nas, a sve zahvaljujući tome što smo sve radili s ljubavlju, znanjem i voljom. U zadruzi je samo jedna osoba zaposlena, a svi ostali volontiraju. Kroz razne načine pokušavamo realizirati našu priču. Krećemo se od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pa sve do proučavanja mjera i programa Europske unije te Europskog i socijalnog fonda kroz koje ćemo pokušati smanjiti nezaposlenost jer u našoj zadruzi imamo, osim mene, još 3 zadrugara koji su branitelji, a koji nemaju riješen status.
Od Ministarstva branitelja smo dobili 150.000 kn kao pomoć za osnivanje zadruge. Od tih 150.000 kn mi smo za 100.000 kn kupili žive životinje koje će poslužiti kao baza za certificiranje budućih proizvoda koje plasiramo i planiramo plasirati na tržište. Iste smo podijelili zadrugarima koji su dobili financijsko zaduženje. Nezaposleni su, dakle, dobili žive životinje od zadruge, a oni koji imaju registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo su dobili obvezu vratiti dio u financijskom obliku za koji se dogovorimo kroz vrijeme od 18 mjeseci”, objašnjava upravitelj Petričević.
Svoje proizvode ovi marljivi zadrugari plasiraju direktno krajnjim kupcima bez posrednika. Cilj proizvodnje koja je uskospecijalizirana, limitiranih serija, garantirane kvalitete i povrata novca u slučaju nezadovoljstva je plasiranje direktno do građanina kao krajnjeg kupca, poduzeća i ugostiteljskih objekata koji imaju više od 4 zvjezdice.
“Zadruga od imovine nema ništa. Srećom, u Babinoj Gredi ima pogon od firme jednog našeg zadrugara koja je, nazovimo to tako, bila u problemima. Mi smo iznajmili taj pogon gdje radimo preradu i gdje čuvamo proizvode do stavljanja na tržište.
Babogredski kulin, seljačku slaninu, seljačku kobasicu, kulinovu seku i suhu vratinu radimo po tradicionalnoj recepturi bez aditiva, konzervansa i poboljšavača okusa. Mljevenu crvenu papriku kao neizostavni začin proizvode naši zadrugari.To je jedan od razloga zašto se susrećemo s nerazumijevanjem od strane kupaca zato što načeta roba ne može stajati 12 sati u nepromjenjivom izdanju kao roba koja ima konzervanse koji ju čuvaju u tom obliku”, objašnjava upravitelj čija je zadruga zakoraknula u poslovanje s 25 živih životinja u prvoj godini.
U drugoj godini je zahvaljujući uspješnom poslovanju zabilježen porast broja domaćih životinja s nekadašnjih 25 na 75, te u 2018. čak i na 224 životinje koje su ugovorili za sezonu. Planiraju ići i u otkup, što će zavisiti i od smještajnih kapaciteta.
Autorica
Roberta Kljenak
Više [+]
Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?