U origanu listovi masline - na kojim se začinima najviše vara?

Europska komisija objavila je rezultate prvog koordiniranog plana kontrole autentičnosti bilja i začina kojega je pokrenula Opća uprava za zdravlje i sigurnost hrane. 

Provela ga je 21 država članica Europske unije te Švicarska i Norveška, uz tehničku podršku Zajedničkog istraživačkog centra, koji je izvršio gotovo 10 tisuća analiza, a riječ je o do sada najvećem takvom istraživanju. 

Naime, EU proizvodi oko 100 tisuća tona začinskog bilja godišnje, a uvozi tri puta više, uglavnom iz Azije, Afrike, Latinske Amerike i Kariba. Godine 2019. države članice uvezle su 379 tisuća tona začina iz trećih zemalja. 

Čak je 61 posto Europljana na istraživanju javnog mišljenja Eurobarometar 2020. iskazalo zabrinutost zbog obmana u pogledu ispravnosti navoda o kvaliteti hrane, dok je njih 55 posto bilo zabrinuto zbog rizika koje bi ona mogla predstavljati za njihovo zdravlje. Četiri od njih deset navelo je da žele biti jednako sigurni u hranu koja se uvozi kao i onu koja je proizvedena u EU.

U nastojanju da se uhvati u koštac s eventualnim malverzacijama, Europska komisija uspostavila je koordiniranu kontrolu s ciljem popisa opsega i veličine neusklađenih i nezakonitih praksi u marketingu vezanom za bilje i začine na europskom tržištu.

Na čemu se najviše vara?

Studija je pokazala da za 17 posto analiziranog bilja i začina postoji sumnja na krivotvorenje, a najranjiviji je lanac opskrbe origanom. Naime, polovica uzoraka bila je sumnjiva na krivotvorenje. Vjeruje se da je riječ o mješavini s listovima masline. Slijedi 17 posto uzoraka za papar, 14 posto za kim, 11 posto za kurkumu, isto toliko za šafran i šest posto za papriku i čili.

Kako stoji u objavi EK, manipulacije su moguće u svakoj fazi procesa, od proizvodnje, otpreme, obrade pa sve dok proizvod ne stigne na tržište.

Među najčešćim manipulacijama su:

• sastojci, aditivi, bojila ili bilo koji drugi sastojak koji nije odobren za upotrebu u hrani i/ili začinskom bilju
• sastojci, aditivi, bojila ili bilo koji drugi sastojak odobren za upotrebu u hrani, ali nezakonito deklarirani ili naznačeni u obliku koji bi kupca mogao dovesti u zabludu 
• začini ili začinsko bilje u kojima je izostavljen ili uklonjen bilo koji vrijedan sastojak koji kupca dovodi u zabludu
• dio iste botaničke biljke koji je dodan, ali ne u mjeri koja je deklarirana što dovodi kupca u zabludu

Većina sumnjivih uzoraka identificiranih istraživanjem sadržavala je nedeklarirani biljni materijal. U svega dva posto analiziranih uzoraka začina otkrivene su neovlaštene boje. Jedan je sadržavao visoku razinu olovnog kromata.

Inspekcijska tijela za hranu mogu imati koristi od rezultata ove studije jer im omogućuje bolje usmjeravanje kontrolnih aktivnosti na borbu protiv prijevara u vezi s hranom, zaključeno je u objavi Komisije.