Sve su veći izazovi mljekarske industrije

Nedavno je u Hrvatskoj osnovana nova udruga otkupljivača i prerađivača mlijeka - CroMilk, koja je ujedno i članica European Dairy Association (EDA). Novinari Glasa Slavonije razgovarali su s Rašeljkom Maras, predsjednicom udruge CroMilk, o stanju i perspektivama mljekarskog sektora u EU, Hrvatskoj ali i na svjetskoj razini.

U ovom trenutku članovi CroMilka su Meggle, Dukat i Udruga hrvatske male mljekare, koja ima više od 30 mljekara u Hrvatskoj. "Razgovarali smo i s ostalim prerađivačima i otkupljivačima mlijeka u Hrvatskoj i upravo smo u procesu završnih dogovora da nam se pridruže dodatni članovi. Projekti na kojima će CroMilk intenzivno raditi bit će usmjereni, s jedne strane, na podizanje konkurentnosti proizvođača - farmera, a s druge strane na jačanje svijesti potrošača, ne samo o važnosti konzumacije mlijeka u svakodnevnoj prehrani nego i o važnosti konzumacije domaćih proizvoda. Industrija i proizvođači u tom procesu trebaju biti partneri. S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju trebamo se svi zajedno okrenuti jednom, zajedničkom interesu - očuvanju i podizanju kvalitete domaće proizvodnje mlijeka", kaže gđa. Maras.

Pred mljekarima su veliki izazovi. S obzirom da je CroMilk članica europske udruge, to je velika stvar za hrvatski mljekarski sektor. Praksa u zemljama EU pokazala je da je u zemlji važno imati udrugu koja će predstavljati i zastupati interese isključivo mliječne industrije i biti usmjerena na rad na projektima. Kako Europsko udruženje mljekarske industrije, čiji je CroMilk punopravni član, intenzivno surađuje i sudjeluje u donošenju akata EU tijela, svi članovi EDA-e, pa tako i CroMilk, imaju priliku prije donošenja određenih odluka ili zakona, dati svoje mišljenje i sudjelovati u raspravama. To je izuzetno važno, jer s ulaskom naše zemlje u Europsku uniju sve aktivnosti vezane uz Zajedničku poljoprivrednu politiku EU postaju važeće i za domaće poljoprivrednike i cjelokupan sektor. Velika je stvar da ovim putem možemo sudjelovati u takvim procesima zajedno s institucijama Republike Hrvatske i prvi put utjecati na izravne odluke EU tijela.

"Mljekarski sektor u čitavoj Europi, pa i globalno, suočava se s brojnim izazovima. S ulaskom Hrvatske u EU svakako je došlo do dodatnih promjena u funkcioniranju mljekarskog sektora. Prije svega, s ulaskom u EU izišli smo iz sustava CEFTA-e i to je dakako utjecalo na izvoz u treće zemlje, koje su hrvatskom mliječnom sektoru oduvijek važan partner. No, moramo biti svjesni da je najveći problem mljekarskog sektora to što u Hrvatskoj već 13 mjeseci zaredom postoji negativan trend u proizvodnji mlijeka, koja pada višestruko u usporedbi sa zemljama EU. Globalno, zemlje poput Kine i Indije, čak i Turske, bilježe rast proizvodnje, ali i potražnje mlijeka i mliječnih proizvoda", kažu iz CroMilk-a.

Hrvatski mljekari su nekonkurentni, proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pada, kao i u svim ostalim zemljama Europe. Ono što je jako zabrinjavajuće činjenica je da u Hrvatskoj proizvodnja pada za oko 20 posto iz mjeseca u mjesec, a pada i broj proizvođača. U Europi taj pad ipak nije tako drastičan i, ovisno o zemlji, iznosi između jedan i pet posto. To je podatak koji je za našu zemlju jako zabrinjavajući, no vjerujem da ćemo raznim kvalitetnim projektima, koje i sam CroMilk planira pokrenuti, uspjeti vratiti razinu proizvodnje i podići konkurentnost proizvođača. Teško je izdvojiti samo jedan uzrok pada proizvodnje, jer na to realno utječe velik broj faktora.

Ključna stvar je pad broja krava u štalama u Hrvatskoj. Pad krava dakako dovodi i do ukupnog pada količine proizvedenog mlijeka i to je nešto na čemu cijeli mljekarski sektor mora raditi - vratiti krave u izgrađene štale. Ono što je odlično jest da domaća mljekarska industrija otkupljuje gotovo 95 posto mlijeka, najviše, prve EU klase kvalitete. Također, za pad proizvodnje zaslužno je i smanjenje broja proizvođača, koji iz mjeseca u mjesec nestaju, a na godišnjoj razini to je također oko 20 posto. To su alarmantne brojke, čiji se trend hitno mora zaustaviti, a mljekarstvo, kao i ostalu proizvodnju hrane, podići na razinu nacionalnog interesa. Svaka zemlja treba imati interes proizvodnje vlastite hrane.

"Situacija s aflatoksinima djelovala je na tržište u mjesecima u kojima se sam problem s aflatoksinima događao, a to su bili prvi mjeseci ove godine. Danas je u Hrvatskoj mlijeko koje otkupljuju domaće mljekare potpuno ispravno, a industrija je ulaganjem u vlastite sustave kontrole zaista osigurala da oko toga nema dvojbi i da se stvar ne prepušta slučaju. Dio proizvođača nakon tog je slučaja odlučio napustiti mljekarstvo, no većina ih je ipak nastavila raditi. Što se tiče cijene mlijeka, ona je u Hrvatskoj usklađena s tržišnim cijenama, koje postoje u svim EU zemljama. No, EU proizvođači su i dalje konkurentniji i imaju veću proizvodnju po kravi od naših farmera. To je pokazatelj da cijena nije ta koja čini proizvođača konkurentnim i omogućava mu daljnji rast i razvoj. Ključ je opstanka domaće proizvodnje porast učinkovitosti i konkurentnosti svakog proizvođača, osiguravanje uvjeta za nesmetanu proizvodnju i podizanje razine potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda kod potrošača. Zvuči kao svemirski zadatak, no uvjerena sam da ćemo upravo u kvalitetnoj suradnji cjelokupnog mljekarskog sektora i suradnji proizvođača, industrije i institucija, u sljedećim godinama vratiti mljekarski sektor na onu poziciju koju zaslužuje imati. To je pozicija u kojoj svaki proizvođač ima visoku produktivnost, zadovoljan je i stvara konkurentan proizvod. Time omogućava i konkurentnost domaćoj industriji, koja ne može dugoročno biti konkurentna i opstati bez domaće sirovine, proizvedene u Hrvatskoj", rekla je gđa. Maras zas Glas Slavonije.

Kako se u Hrvatskoj uvozi 20 % mlijeka, gđa. Maras objašnjava "Mlijeka u Hrvatskoj nema dovoljno, a svaki dodatni pad proizvodnje domaću industriju stavlja u vrlo nezavidnu situaciju. Danas uvoz mlijeka nije toliko izražen, no dio sirovine mora se uvesti, jer u Hrvatskoj, jednostavno, nema dovoljno proizvodnje. To je brojka od oko 20 posto, a uvozi se iz Slovenije i dio iz Mađarske. No, izuzetno je važno napomenuti da domaća mliječna industrija otkupljuje svu dostupnu količinu mlijeka u Hrvatskoj, a da ga ima više, i ono bi bilo otkupljeno".

Nedavno su veliki hrvatski proizvođači mlijeka, nezadovoljni prerađivačkom industrijom, pokupovali mljekomate i počeli sami prodavati svoje mlijeko, no, cijeli je projekt s mljekomatima vrlo brzo propao.

"Neke zemlje EU, poput Slovenije, također imaju postavljene mljekomate i kupuju takvo mlijeko. Teško je reći zašto takvi projekti u Hrvatskoj ne uspijevaju, no možda to ima veze s cijenom mlijeka, ali i s povjerenjem potrošača. Mi smo godinama naučeni da odemo u dućan i kupimo gotov, zapakiran proizvod koji je prošao sve moguće kontrole i znamo da je ispravan. To dakako ne znači da mlijeko u mljekomatu nije ispravno, no očito postoji određena skepsa u potrošača".

Osim proizvodnje mlijeka pala je i njegova potrošnja zbog slabije kupovne moći. "Zemlje u kojima brzo raste gospodarstvo i kupovna moć građana imaju porast proizvodnje i potrošnje. U Kini i još nekim zemljama svijeta proizvođači proizvode dovoljne, čak i prekomjerne, količine mlijeka i industrija stoga ima dovoljno sirovine na domaćem tržištu. Samim time, raste i potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima na tim tržištima. Mlijeko i mliječni proizvodi jedna su od osnovnih prehrambenih namirnica i svakako ne bi smjeli biti zanemareni u svakodnevnoj prehrani, posebno djece. Na razini Europske unije postoji inicijativa Šema školskog mlijeka, koja svakom djetetu u vrtiću, osnovnoj ili srednjoj školi osigurava besplatan mliječni obrok. U Hrvatskoj je nedavno uvedena Šema školskog voća, koja je odličan projekt i nadam se da će biti uspješan kako bi unaprijedio zdravstvene navike naše djece. Vjerujem da će se vrlo skoro krenuti i u uvođenje Šeme školskog mlijeka, koja ne samo što je prilika za zdravu prehranu djece nego je i prilika za lokalne i male proizvođače da svoj proizvod plasiraju djeci u svom geografskom okruženju", ističe Maras.