U Hrvatskoj nema dovoljno mlijeka, a mljekarski sektor u cijeloj EU suočava se s brojnim izazovima
Nedavno je u Hrvatskoj osnovana nova udruga otkupljivača i prerađivača mlijeka - CroMilk, koja je ujedno i članica European Dairy Association (EDA). Novinari Glasa Slavonije razgovarali su s Rašeljkom Maras, predsjednicom udruge CroMilk, o stanju i perspektivama mljekarskog sektora u EU, Hrvatskoj ali i na svjetskoj razini.
U ovom trenutku članovi CroMilka su Meggle, Dukat i Udruga hrvatske male mljekare, koja ima više od 30 mljekara u Hrvatskoj. "Razgovarali smo i s ostalim prerađivačima i otkupljivačima mlijeka u Hrvatskoj i upravo smo u procesu završnih dogovora da nam se pridruže dodatni članovi. Projekti na kojima će CroMilk intenzivno raditi bit će usmjereni, s jedne strane, na podizanje konkurentnosti proizvođača - farmera, a s druge strane na jačanje svijesti potrošača, ne samo o važnosti konzumacije mlijeka u svakodnevnoj prehrani nego i o važnosti konzumacije domaćih proizvoda. Industrija i proizvođači u tom procesu trebaju biti partneri. S ulaskom Hrvatske u Europsku uniju trebamo se svi zajedno okrenuti jednom, zajedničkom interesu - očuvanju i podizanju kvalitete domaće proizvodnje mlijeka", kaže gđa. Maras.
Pred mljekarima su veliki izazovi. S obzirom da je CroMilk članica europske udruge, to je velika stvar za hrvatski mljekarski sektor. Praksa u zemljama EU pokazala je da je u zemlji važno imati udrugu koja će predstavljati i zastupati interese isključivo mliječne industrije i biti usmjerena na rad na projektima. Kako Europsko udruženje mljekarske industrije, čiji je CroMilk punopravni član, intenzivno surađuje i sudjeluje u donošenju akata EU tijela, svi članovi EDA-e, pa tako i CroMilk, imaju priliku prije donošenja određenih odluka ili zakona, dati svoje mišljenje i sudjelovati u raspravama. To je izuzetno važno, jer s ulaskom naše zemlje u Europsku uniju sve aktivnosti vezane uz Zajedničku poljoprivrednu politiku EU postaju važeće i za domaće poljoprivrednike i cjelokupan sektor. Velika je stvar da ovim putem možemo sudjelovati u takvim procesima zajedno s institucijama Republike Hrvatske i prvi put utjecati na izravne odluke EU tijela.
"Mljekarski sektor u čitavoj Europi, pa i globalno, suočava se s brojnim izazovima. S ulaskom Hrvatske u EU svakako je došlo do dodatnih promjena u funkcioniranju mljekarskog sektora. Prije svega, s ulaskom u EU izišli smo iz sustava CEFTA-e i to je dakako utjecalo na izvoz u treće zemlje, koje su hrvatskom mliječnom sektoru oduvijek važan partner. No, moramo biti svjesni da je najveći problem mljekarskog sektora to što u Hrvatskoj već 13 mjeseci zaredom postoji negativan trend u proizvodnji mlijeka, koja pada višestruko u usporedbi sa zemljama EU. Globalno, zemlje poput Kine i Indije, čak i Turske, bilježe rast proizvodnje, ali i potražnje mlijeka i mliječnih proizvoda", kažu iz CroMilk-a.
Hrvatski mljekari su nekonkurentni, proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pada, kao i u svim ostalim zemljama Europe. Ono što je jako zabrinjavajuće činjenica je da u Hrvatskoj proizvodnja pada za oko 20 posto iz mjeseca u mjesec, a pada i broj proizvođača. U Europi taj pad ipak nije tako drastičan i, ovisno o zemlji, iznosi između jedan i pet posto. To je podatak koji je za našu zemlju jako zabrinjavajući, no vjerujem da ćemo raznim kvalitetnim projektima, koje i sam CroMilk planira pokrenuti, uspjeti vratiti razinu proizvodnje i podići konkurentnost proizvođača. Teško je izdvojiti samo jedan uzrok pada proizvodnje, jer na to realno utječe velik broj faktora.
Ključna stvar je pad broja krava u štalama u Hrvatskoj. Pad krava dakako dovodi i do ukupnog pada količine proizvedenog mlijeka i to je nešto na čemu cijeli mljekarski sektor mora raditi - vratiti krave u izgrađene štale. Ono što je odlično jest da domaća mljekarska industrija otkupljuje gotovo 95 posto mlijeka, najviše, prve EU klase kvalitete. Također, za pad proizvodnje zaslužno je i smanjenje broja proizvođača, koji iz mjeseca u mjesec nestaju, a na godišnjoj razini to je također oko 20 posto. To su alarmantne brojke, čiji se trend hitno mora zaustaviti, a mljekarstvo, kao i ostalu proizvodnju hrane, podići na razinu nacionalnog interesa. Svaka zemlja treba imati interes proizvodnje vlastite hrane.
"Situacija s aflatoksinima djelovala je na tržište u mjesecima u kojima se sam problem s aflatoksinima događao, a to su bili prvi mjeseci ove godine. Danas je u Hrvatskoj mlijeko koje otkupljuju domaće mljekare potpuno ispravno, a industrija je ulaganjem u vlastite sustave kontrole zaista osigurala da oko toga nema dvojbi i da se stvar ne prepušta slučaju. Dio proizvođača nakon tog je slučaja odlučio napustiti mljekarstvo, no većina ih je ipak nastavila raditi. Što se tiče cijene mlijeka, ona je u Hrvatskoj usklađena s tržišnim cijenama, koje postoje u svim EU zemljama. No, EU proizvođači su i dalje konkurentniji i imaju veću proizvodnju po kravi od naših farmera. To je pokazatelj da cijena nije ta koja čini proizvođača konkurentnim i omogućava mu daljnji rast i razvoj. Ključ je opstanka domaće proizvodnje porast učinkovitosti i konkurentnosti svakog proizvođača, osiguravanje uvjeta za nesmetanu proizvodnju i podizanje razine potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda kod potrošača. Zvuči kao svemirski zadatak, no uvjerena sam da ćemo upravo u kvalitetnoj suradnji cjelokupnog mljekarskog sektora i suradnji proizvođača, industrije i institucija, u sljedećim godinama vratiti mljekarski sektor na onu poziciju koju zaslužuje imati. To je pozicija u kojoj svaki proizvođač ima visoku produktivnost, zadovoljan je i stvara konkurentan proizvod. Time omogućava i konkurentnost domaćoj industriji, koja ne može dugoročno biti konkurentna i opstati bez domaće sirovine, proizvedene u Hrvatskoj", rekla je gđa. Maras zas Glas Slavonije.
Kako se u Hrvatskoj uvozi 20 % mlijeka, gđa. Maras objašnjava "Mlijeka u Hrvatskoj nema dovoljno, a svaki dodatni pad proizvodnje domaću industriju stavlja u vrlo nezavidnu situaciju. Danas uvoz mlijeka nije toliko izražen, no dio sirovine mora se uvesti, jer u Hrvatskoj, jednostavno, nema dovoljno proizvodnje. To je brojka od oko 20 posto, a uvozi se iz Slovenije i dio iz Mađarske. No, izuzetno je važno napomenuti da domaća mliječna industrija otkupljuje svu dostupnu količinu mlijeka u Hrvatskoj, a da ga ima više, i ono bi bilo otkupljeno".
Nedavno su veliki hrvatski proizvođači mlijeka, nezadovoljni prerađivačkom industrijom, pokupovali mljekomate i počeli sami prodavati svoje mlijeko, no, cijeli je projekt s mljekomatima vrlo brzo propao.
"Neke zemlje EU, poput Slovenije, također imaju postavljene mljekomate i kupuju takvo mlijeko. Teško je reći zašto takvi projekti u Hrvatskoj ne uspijevaju, no možda to ima veze s cijenom mlijeka, ali i s povjerenjem potrošača. Mi smo godinama naučeni da odemo u dućan i kupimo gotov, zapakiran proizvod koji je prošao sve moguće kontrole i znamo da je ispravan. To dakako ne znači da mlijeko u mljekomatu nije ispravno, no očito postoji određena skepsa u potrošača".
Osim proizvodnje mlijeka pala je i njegova potrošnja zbog slabije kupovne moći. "Zemlje u kojima brzo raste gospodarstvo i kupovna moć građana imaju porast proizvodnje i potrošnje. U Kini i još nekim zemljama svijeta proizvođači proizvode dovoljne, čak i prekomjerne, količine mlijeka i industrija stoga ima dovoljno sirovine na domaćem tržištu. Samim time, raste i potražnja za mlijekom i mliječnim proizvodima na tim tržištima. Mlijeko i mliječni proizvodi jedna su od osnovnih prehrambenih namirnica i svakako ne bi smjeli biti zanemareni u svakodnevnoj prehrani, posebno djece. Na razini Europske unije postoji inicijativa Šema školskog mlijeka, koja svakom djetetu u vrtiću, osnovnoj ili srednjoj školi osigurava besplatan mliječni obrok. U Hrvatskoj je nedavno uvedena Šema školskog voća, koja je odličan projekt i nadam se da će biti uspješan kako bi unaprijedio zdravstvene navike naše djece. Vjerujem da će se vrlo skoro krenuti i u uvođenje Šeme školskog mlijeka, koja ne samo što je prilika za zdravu prehranu djece nego je i prilika za lokalne i male proizvođače da svoj proizvod plasiraju djeci u svom geografskom okruženju", ističe Maras.
Tagovi
Autorica
Opg Goran
prije 11 godina
mislim,da ima dosta neistine u ovom clanku,,mislim da se vise od 20,posto mlijeka uvozilo,najprije se kipalo uvozno mlijeko,,zatim,,domace,naravno da smo nekonkurentni,,seljaci su krivi,,ili ti farmeri,,neskolovani smo,,itd,,,, gorivo poskupilo,,repromaterijal otiso 200posto gore,,veterinari poskupili,bilo 180,,sad je 280kn,,kuruza sjemenska,,sa 150kn,,otisla na 500kn,linicu davat mjesecno 1600kn,,,koliko vas samo zivi na nasoj grbaci?????????sve su to farmeri krivi,,jel nemogu pratit sve to sa 2,5kn,litra mlijeka,,,,kako je lako pametovat i sve znati,,,sve ste unistavali sa uvozom,,sad seljaci,ili ti farmeri krivi,,kako vas nije sram,,,uvozite i dalje i pljujte po nama,,,,,da ste imali, imalo obzira prema nama,,bilo bi puno drugacije,,,,,,usli smo u EU,,sta smo dobili???????sve moguce zabrane,,,,zabranili izvoz junetine i govedine i tu nas pokopajte,,naravno i tu su seljaci krivi,,jel smo nekonkurentni,,,oce mi se smijati,,netrebaju nam nikakve udruge,,,,treba nam samo ministarsvo,sto misli na proizvodnju,,a ne na svoj djep i kako da ce imat za placu,,
Vesna Mijat
prije 11 godina
Nažalost, osjećam se dužnom nadodati/ispraviti nekoliko činjenica;-Udruga CroMilk je udruga otkupljivača i prerađivača, što znači da predstavljaju mljekarsku industriju, a ne cijeli mljekarski sektor Hrvatske. -U Registru udruga su klasificirani kao "Proizvođačka udruga" iako su oni samo prerađivači i otkupljivači.-Ova udruga će zastupati svoje vlastite interese (Dukata, Megglea i sl.) u europskom udruženju, a ne interese proizvođača mlijeka.-Mljekomati u Hrvatskoj nisu propali, već ih svakim danom niče sve više. Ovoj Udruzi mljekomati nisu u interesu. Sada ih ima preko 30, i doživljavaju pravi bum, a većina proizvođača i potrošača su prepoznali njihovu korist. Vidi kartu: https://maps.google.com/maps/ms?ie=UTF8&oe=UTF8&msa=0&msid=208512002979544199546.0004d460033a0a99b49e3 i dojavi ako imaš podatke od još kojeg mljekomata.-I još jedna reakcija na izjavu glasnogovornice CroMilka, upravo s afrom aflatoksini svi smo se u Hrvatskoj mogli uvjeriti da činjenica što je mlijeko zapakirano ne znači i da je prošlo sve kontrole-jer nama se na tržištu prodavalo mlijeko s aflatoksinima, a mi nikad nećemo saznati koliko dugo. Da nam Bosanci to nisu objavili, možda bismo i dalje pili mlijeko s aflatoksinima. Narode, kupujte mlijeko direktno od proizvođača.--Svaku izjavu interesnog udruženja treba sagledati kritički. A pogotovo, kada otkupljivači pričaju o otkupnim cijenama mlijeka i problemu smanjenja broja proizvođača mlijeka u RH!