Što se događa kada jedemo hranu koja ovisi o fosilnim gorivima?

Ovisnost o fosilnim gorivima postaje sve veći problem u proizvodnji hrane. Nova studija pokazuje da prehrambeni sustavi pokrivaju 15 posto njihove upotrebe, piše Euractiv.

Upotreba raste u tri sektora 

Izvješće, koje je objavila Globalna alijansa za budućnost hrane koja okuplja grupu filantropskih fondacija koje promoviraju održive prehrambene sustave uključujući Heinrich Böll Stiftung i Rockefeller Foundation, pokazuje da industrija fosilnih goriva ulaže velika sredstva u petrokemiju kako bi zaustavila ovisnost proizvodnje hrane od nafte.

Kada se govori o ovisnosti, to se konkretno odnosi na plastiku koja se koristi u ambalaži, kao i proizvodnju pesticidi i gnojiva.

Energetski najintenzivnija komponenta su faza obrade i pakiranja, ali rast je sve veći u lancima opskrbe, rekla je Patty Fong, programska direktorica Globalne alijanse.

Prednost dati zdravoj, manje obrađenoj hrani

U izvješću se zato poziva na prelazak na sustave agroekološke proizvodnje u kojoj se koriste biognojiva i prakse upravljanja štetnicima, ali i smanjenje ekološkog otiska i potrošnje energije u prehrambenom sektoru.

Fong je istaknula da se zdravstveni troškovi često zanemaruju i da ih snose pojedinci i vlade, a ne kompanije koje proizvode hranu. U izvješću se navodi da bi prelazak na minimalno obrađenu prehranu bogatu biljkama, posebno kada je konzumacija mesa i zasićenih masti visoka ili raste na nivoima koji ugrožavaju ljudsko i/ili planetarno zdravlje, donio potencijalnu korist.

U isto vrijeme, mnogi nezdravi proizvodi imaju koristi od državnih subvencija, kaže Fong: "Ako ih preusmjerimo na proizvodnju povrća, svježeg voća i zdravijih usjeva, vidjet ćemo pomake u troškovima."

Ultraprerađena potiskuje tradicionalnu hranu

Upozorava se na zapadnjački način prehrane gdje ultraprerađena hrana zahvaljujući marketingu u regijama s niskim prihodima potiskuje tradicionalnu hranu. Smatra se da proizvodi poput grickalica, bezalkoholnih pića i gotovih jela zahtijevaju dva do 10 puta više energije nego cjelovita hrana, prema istraživanju iz 2019. godine. Zbog toga zemlje s visokim dohotkom moraju preuzeti vodeću ulogu u odvraćanju od takvih nezdravih proizvoda. “Prehrana bogata biljkama koja je minimalno obrađena nije samo zdravija za zajednice, već je i povoljna za klimu”, zaključila je Fong.

O ovim će se temama raspravljati na klimatskoj konferenciji UN COP28 koja će se održati krajem studenog u Dubaiju, a u sklopu nje po prvi puta i Dan hrane. Tim će povodom Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) iznijeti svoj plan da svijet zadrži unutar međunarodno dogovorenog ograničenja temperature od 1,5 stupnjeva.