• Revolucija hrane 5.0.
  • 29.05.2018. 13:30

Što će biti na jelovniku 2030. godine?

Kako će izgledati uobičajeni menu 2030. godine? Što ćemo jesti, s obzirom na opadanje proizvodnih resursa zbog željenog ekonomskog rasta? Kako ćemo jesti u budućnosti? Globalna proizvodnja hrane ima izravan utjecaj na klimatske promjene. Što ćemo jesti više nije privatna stvar, već daleko važnija, to je sada dio globalne problematike.

Foto: Pixabay/rawpixell
  • 1.332
  • 77
  • 0

Populacija ljudi kontinuirano raste brže u odnosnu na razvoj proizvodnje hrane. Smatra se da će biti preko 9 milijardi ljudi za samo 30 godina. Znanstvenici već dulje vrijeme traže nove izvore hrane, analizirajući postojeće, izrađuju potpuno nove oblike hrane. U nastavku donosimo analizu problematike odnosa prema hrani. Uz navedeno predstavljamo što bi moglo biti na obiteljskom stolu za dvadeset godina.   

Mnogi stručnjaci se slažu kako na svijetu postoji sasvim dovoljno kapaciteta za proizvodnju zdrave hrane, no problem je, kako ističu, distribucija i oblik hrane. Hrana je materijal koji se uglavnom sastoji od makronutrijenta (bjelančevina, ugljikohidrata i masti) koji se koriste u tijelu organizma za održavanje rasta, popravljanja vitalnih procesa i opskrbe energijom, te manjim dijelom mikronutrijenata (minerala, vitamina…). Za normalno funkcioniranje organizma vrlo je važan odnos makronutrijenata u hrani koja se konzumira.

Meso je ozbiljan problem!!

Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton jednom prilikom je izjavio: “Jednog dana sam shvatio da sam osoba visokog rizika za sebe ali i okolinu, stoga sam odlučio da se više neću igrati s tim. Htio sam doživjeti sretnu starost i biti djed svojim unucima. Odlučio sam promijeniti svoju prehranu kako bih povećao izglede za bolju budućnost svog zdravlja ali i planete”. To je razlog zašto je Bill Clinton odlučio izbaciti životinjske proizvode iz svog svakodnevnog tanjura.

Stoka predstavlja 60 posto svih sisavaca, ljudi je 36 posto, a samo 4 posto divljih sisavaca

Meso, mliječni proizvodi, jaja i šećer su vrhunski ubojice razvijenih zapadnih država. Nadalje, proizvodnja goveđeg mesa ispušta više stakleničkih plinova od svih automobila u svijetu. Spomenuti problem je usko vezan uz klimatske promjene. Prema FAO (Food and Agricultural Organisation) podacima svega 5% od ukupne proizvodnje biljne hrane u zapadnim zemljama se koristi direktno u ishrani ljudi. Dok 85% biljne hrane (žitarica, uljarica, krmnih kultura…) se koristi za ishranu životinja. Preostali dio se koristi u raznim industrijama (farmacija, bioenergija itd.).

U industrijskoj proizvodnji životinjskih proizvoda koriste se visokoproteinska biljna krmiva koja imaju negativan utjecaj na planetu. Zašto? Nedostatak plodnog zemljišta, deforestacija, dezertifikacija zemljišta, deruralizacija (globalne kompanije), transport… Primjerice, zapadno europske države preko 50% potreba za životinjskim krmivima snabdijevaju iz Južne Amerike. S druge strane, Europa može prehraniti svoje stanovništvo u potpunosti ako se promijeni pohlepni sustav zarade, te promoviranje krivih uzora kroz medije.

Svinjetina, govedina, piletina da ili ne?

Sve je to paradigma. Percepcije za konzumacijom mesnih prerađevina su povezane uz ekonomsku razvijenost naroda. Donedavno mesne prerađevine je konzumirao samo ekonomski stabilniji sloj društva. Danas, meso je jeftino. Siromašne obitelji mogu si priuštiti meso na tanjuru. U Hrvatskoj, uživanje u životinjskim prerađevinama je postalo dio tradicije. Paradigma o konzumiranju mesa se toliko uvukla da je teško zamisliti život bez šnicla, kobasica itd. Iako ne postoje pravi razlozi za konzumiranjem mesa. Više je štetno nego korisno. Želja za mesom je više vezana uz društvene karakteristike u odnosu na stvarne fiziološke potrebe.

Drugo pitanje vezano uz potražnju za mesom. Zašto dijelimo životinje u skupine koje manje odnosno više vrijede u našim očima? Svinju gledamo s percepcijom da je to stvar, nešto sto ćemo pojesti. U isto vrijeme primjerice na domaće ljubimce se odnosimo s ljubavlju i pažnjom. Koja karakteristika svrstava životinje u manje vrjednije od drugih.

Nažalost, zbog krive pretpostavke prema hrani, potražnja za mesom je u blagom porastu na globalnom tržištu. Prema WHO (World Health Organization) potrošnja mesa po glavi stanovnika u razvijenim zemljama je preko 200 kilograma. Dok u zemljama u razvoju konzumirane količine mesa dosežu 50 kilograma. Prije šezdeset godina potrošnja mesa u razvijenim zemljama je bila do 40 kilograma po potrošaču. Rastuća potražnja za životinjskim proizvodima ima neželjeni utjecaj na okoliš. Na primjer, bit će više industrijske proizvodnje velikih razmjera, koje se često nalaze u blizini urbanih centara što donosi niz ekoloških i javnih zdravstvenih rizika.

Trend minimalizacije

Manje je više! Zašto novi trend življenja sve više ulazi u domove mnogih obitelji diljem svijeta? Sve više ljudi prepoznaje razliku između bitnih i nebitnih stvari. Velika je praznina između zelja i potreba. Mnogi ljudi odabiru živjeti minimalistički život koji nije opasan po okoliš. Razumiju da manja potrošnja koristi manje prirodnih resursa. Ti ljudi biraju razliku i ne stoje na marginama. Nas svijet postaje sve složeniji, pojedinci imaju pravo na vlastito mišljenje. Iz tog razloga postoji sve veća osobna potražnja za mnogim prednostima koje nudi minimalizam. Minimalizam nudi život s manje stresa, manje distrakcije, više slobode i više vremena.

Manje zahtjeva, više hrane! Konzumacija hrane nije zabava, kakvom je često doživljavamo, navodi Joshua Fields Millburn, minimalist. “Obraćam se hrani kao da je pokretač mog tijela, sa željom da se osjećam sjajno tijekom cijelog dana, da me čini zdravim”. Te stvari Joshua smatra najvažnijim kada se konzumira hrana, a nakon toga dolazi uživanje u svakom obroku. Trend minimalizma je način života odnosno promjena temeljnih percepcija o konzumiranju resursa. Ne postoje pisana pravila, sami ih kreirate. Danas, vise od 50 milijuna ljudi živi značajno bolji život zahvaljujući prepoznavanju temeljnih potreba i želja. Pritom koristeći minimalne količine energije.

Kružna ekonomija

Prema definiciji to je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i recikliranje postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - duža - vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Temelji se na potrošnji i odnosu prema energiji koja se koristi u svakodnevnom životu stanovništva.

Nije baš iznenađujuće da je globalni sustav hrane opisan kao "majka svih složenih sustava". Model industrijske proizvodnje koji koristimo za proizvodnju i distribuciju većine hrane ne koristi učinkovito resurse i ima niz ozbiljnih problema. Na primjer, između 30 do 50 posto hrane izgubi se prije konzumacije. Način na koji proizvodimo hranu izaziva široku prirodnu degradaciju. Tu situaciju će uvelike pogoršati rast stanovništva i prebacivanje demografskih pokazatelja u narednih 30 godina. Jasno je da klima, geografija, infrastruktura, dostupnost resursa, metode proizvodnje hrane, prehrambene navike i mnogi drugi utjecajni čimbenici uvelike variraju diljem svijeta, pa su izazovi povezani s proizvodnjom hrane vrlo kontekstni.

Kad krava postane crpilište mlijeka i traka za proizvodnju telića - nastupa veganstvo

Zagovornici kružne ekonomije navode kako bi se trebalo preispitati temeljne navike potrošnje hrane, načine proizvodnje hrane, promijeniti odnos prema otpadu u proizvodnji, te koristiti moderne tehnologije kako bi se smanjio negativan utjecaj na ekonomske, sociološke i okolišne karakteristike pojedine sredine.

Što je na jelovniku (2030.)

3D (Three-dimensional) hrana. Željeni oblici na tanjuru će biti isprintani. Moći će se naručiti Internetom željeni oblik i tekstura hrane sa željenim sadržajem nutrijenata. Već danas, komercijalne kuhinje, pekare i slastičari koriste 3D pisače za izradu hrane kako bi uštedjeli vrijeme i trud. Umjesto slogana od polja do stola, "IT kuhari" kažu od piksela do vašeg tanjura.

Morske alge uzimaju sve veći značaj u modernim kuhinjama diljem svijeta. Mnogi znanstvenici navode kako su alge stabilno rješenje nedostatka hrane odnosno izvrstan supstitut za životinjske prerađevine. Morske alge su najbrže rastuće bilje. U istočno Azijskim zemljama konzumacija algi ima ustanovljenu tradiciju. Stručnjaci prognoziraju kako će proizvodnja i prerada algi biti jedna od najjačih prehrambenih industrija u nekoliko godina.

U 2013. godini znanstvenik Mark Post je izradio prvi laboratorijski “burger”. Izrada jednog takvog burgera investitore je koštalo oko 325 tisuća američkih dolara. Tehnologija je toliko napredovala da isti “lab-burger” danas vrijedi oko 10 dolara. Izraelski startup Future Meat Technology navodi kako će krenuti s komercijalnom proizvodnjom “lab-burgera” koji će kostati potrošača svega 2.30 do 4.50 dolara. Cilj je krenuti s prodajom krajem ove godine. "Ponestaje nam zemlje, vodeni resursi su upitni i ako želite nastaviti hraniti rastuću populaciju ne samo na Zapadu, već i u Kini i Indiji, gdje se ljudi kreću prema prehrani u zapadnom stilu, onda moramo temeljito promijeniti način proizvodnje mesa” navodi Yaakov Nahmias, osnivač i glavni znanstvenik Future Meat Technology.

Insekti – bolji proteini, manje zagađenja. Prvo progledaj, otvori um, a zatim otvori usta. Prema podacima FAO iz 2013. godine postoji skoro 2 tisuće jestivih vrsta kukaca. Prošle godine započela je velika kampanja konzumacije skakavaca u Finskoj. Praksa jedenja kukaca postala je uobičajena, a taj će trend vjerojatno rasti kako Finci postaju sve više ekološki svjesni. Kao izvor životinjskih bjelančevina, insekti zahtijevaju deset puta manje prostora od goveda.

Revolucija hrane 5.0

Dobra vijest! Možete jesti kada ste gladni i možete jesti sve dok ne budete puni.  Jednostavno odaberite pravu kategoriju hrane za sebe. Radi se o sirovoj biljnoj hrani (eng. Raw Food). Definicija sirove prehrane  je prehrana koja podrazumijeva konzumiranje namirnica u njihovu što prirodnijem stanju, odnosno namirnica koje su minimalno prerađene ili termički obrađivane do maksimalno 45°Celzijusa. Zahvaljujući promoviranju popularnih dokumentaraca, knjiga, blogova i inovativnih brendova prehrambenih proizvoda na bazi biljaka, ishrana temeljna na biljnim hranjivima je brzom porastu. "Pozitivni učinci na okoliš su jasni: energetski je učinkovitiji jesti biljke nego hraniti životinje biljkama, a zatim jesti životinje", kaže Jessica Green, pomoćnica profesora studija zaštite okoliša na Sveučilištu u New Yorku.

Revolucija hrane 5.0. je novi pokret u Njemačkoj koji traži nova rješenja za budućnost prehrambene industrije. Nedavno je započeo sajam u Berlinu koji će se održati tijekom narednih četiri mjeseca. Cilj sajma je kroz razne radionice odgovoriti na jednostavna pitanja. Što ćemo jesti? I kako ćemo jesti?


Tagovi

Hrana Distribucija hrane Prehrambena industrija Meso FAO WHO Trend minimalizacije Kruzna ekonomija Resursi 3D hrana IT kuhari Morske alge Lab-burger Insekti Finska Sirova biljna hrana Revolucija hrane 5.0.


Autor

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš

Vladimir Miloš je magistar ekonomije sa specijalizacijom u poljoprivredi. Studirao i radio u Kraljevini Nizozemskoj, radio na mnogim međunarodnim projektima, dobitnik dvije dekanske nagrade, svojevremeno urednik studentskog časopisa "Plug". Poruka: Riskiraj! - Ako pobijediš bit ćeš sretan, a ako ne pobijediš bit ćeš mudriji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi