Pretraga tekstova
Suša u Varaždinskoj županiji već godinama stvara ogromne probleme i štete. Ondje započinju istraživanja usmjerena na povećanje otpornosti poljoprivrednih kultura na sušu, s posebnim naglaskom na autohtone
U Varaždinskoj županiji započinju istraživanja usmjerena na povećanje otpornosti poljoprivrednih kultura na sušu, s posebnim naglaskom na autohtone kulture - varaždinsko zelje, ludbreški hren i buču. Riječ je o aktivnostima koje se provode u sklopu EU projekta "Integracija znanosti i tradicije za otpornu i održivu proizvodnju hrane u doba klimatskih promjena - Climagrit".
Projekt su inicirale znanstvenice Instituta Ruđer Bošković, dok je vodeći partner Varaždinska županija. U provedbi sudjeluju i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Sjever, UNIOS te Institut za antropologiju.
Tim je povodom održan radni sastanak na kojem se razgovaralo o planu terenskih pokusa, suradnji s proizvođačima i konkretnim koracima provedbe.
U fokusu istraživanja su korisni mikroorganizmi iz tla i njihov potencijal da pomognu biljkama u prilagodbi na sve izraženije klimatske ekstreme. Ispitivanja će se provoditi na poljoprivrednim površinama u suradnji s lokalnim proizvođačima, a cilj je utvrditi mogu li određene bakterije poboljšati otpornost kultura na manjak vode.
"Želimo spojiti znanost i iskustvo poljoprivrednika kako bismo razvili konkretna rješenja. Naš cilj je omogućiti poljoprivredi da ostane održiva i otporna u nadolazećim desetljećima, a ključno pitanje na koje tražimo odgovor je mogu li mikroorganizmi koji žive u tlu pomoći biljkama da se nose s klimatskim promjenama", rekla je voditeljica projekta dr. sc. Ines Sviličić Petrić sa Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković.
Koliko je prilagodba klimatskim promjenama važna za poljoprivredu ove županije, potvrđuju i podaci o štetama od suše.
"Suša već godinama stvara ogromne probleme i štete. U razdoblju od 2005. do 2023. godine štete u poljoprivredi u Varaždinskoj županiji procijenjene su na oko 560 milijuna eura, odnosno 30-ak milijuna eura godišnje. I dok 2024. nije bilo šteta, suša nas je ponovno pogodila prošle godine", naglasio je župan Anđelko Stričak istaknuvši kako je tada proglasio prirodnu nepogodu za 20 od 28 gradova i općina, uz štetu veću od 13 milijuna eura. "Zato nam je ovaj projekt važan. Nadamo se da će znanstvena istraživanja upravo na našem području donijeti rješenja koja će pomoći poljoprivrednicima da lakše prebrode sušna razdoblja i zaštite proizvodnju", rekao je Stričak.
Posebna pažnja usmjerena je na autohtone kulture zaštićene na razini Europske unije - varaždinsko zelje, ludbreški hren i buču od koje se proizvodi varaždinsko bučino ulje. Osim terenskih istraživanja i primjene novih agrotehničkih mjera, projekt obuhvaća i razvoj modela za rano prepoznavanje te predviđanje rizika od suše.
Jedan od ključnih rezultata bit će izrada Programa ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, čime će se dobivena znanja dugoročno integrirati u lokalne razvojne politike i praksu.
Dobiveni rezultati redovito će se predstavljati poljoprivrednicima kroz informativne dane, radionice i druge oblike edukacije, kako bi se osigurala brza primjena novih spoznaja na terenu.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 583.752,84 eura, pri čemu je 496.189,89 eura osigurano iz Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027., u okviru Poziva "Jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizicima“. Provedba je planirana u trajanju od tri i pol godine, odnosno do lipnja 2029. godine.
Inače, Varaždinska županija ove godine planira uložiti u poljoprivredu ukupno 1,4 milijuna eura, od čega 900 tisuća ide za izravne poticaje, dok 500.000 eura usmjeravaju na promociju putem izložbi vina, meda i bučina ulja.
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?