Smeta vam "veganska slanina"? EU briše naziv, ali tržište raste prema 14 milijardi eura

Dok se u Bruxellesu priprema zabrana korištenja "mesnih" naziva za vegetarijanske proizvode, iskustvo iz sektora biljnih alternativa pokazuje da takve mjere teško mogu zaustaviti rast industrije. Unatoč novim pravilima koja ograničavaju korištenje pojmova poput "odrezak", "piletina" ili "slanina", stručnjaci smatraju da će tržište alternativnih proteina nastaviti snažno rasti, piše Politico.

Sličan scenarij već je viđen u sektoru biljnih mliječnih proizvoda. Europska unija je još ranije zabranila korištenje naziva poput "mlijeko" i "jogurt" za proizvode biljnog podrijetla. Međutim, to nije spriječilo rast brendova poput Oatly i Alpro, koji su danas široko dostupni na policama europskih supermarketa.

"Unatoč regulaciji, uspjeli smo rasti", izjavio je Guillaume Millet iz Danone, koji upravlja segmentom biljnih proizvoda te kompanije. Njegovo iskustvo mnogi vide kao dokaz da zabrane nazivlja ne utječu presudno na potražnju potrošača.

Nova pravila i stare dileme

Europski zakonodavci nedavno su se složili oko zabrane korištenja mesnih naziva za vegetarijanske proizvode, uključujući pojmove poput "rebra", "file", "jetra" ili "odrezak". Ipak, izrazi poput "veganski burger" i "biljne kobasice" zasad ostaju dopušteni.

Francuska europarlamentarka Céline Imart, koja stoji iza ove inicijative, poručila je kako je cilj "zaštititi proizvode poljoprivrednika od nepoštene konkurencije". No, dosadašnje iskustvo pokazuje da tržište često pronalazi način za prilagodbu.

Nakon presude Suda EU iz 2017. godine, kojom je zabranjeno korištenje mliječnih naziva za biljne proizvode, tržište biljnih napitaka nastavilo je rasti. Danas ono u EU vrijedi oko 4 milijarde eura godišnje, a očekuje se da će do 2035. dosegnuti gotovo 10 milijardi eura.

Veganska svinjetina ne može, ali nazivi kobasica, burger i odrezak ostaju bez pravne zaštite?

Sličan trend bilježi se i kod zamjena za meso. Procjenjuje se da je tržište biljnih "mesnih" proizvoda 2025. vrijedilo oko 2,6 milijardi eura, a u sljedećih deset godina moglo bi narasti na čak 14 milijardi eura.

"Kategorija biljnih proizvoda nastavit će rasti unatoč ovoj besmislenoj regulaciji", smatra Millet, koji ujedno predsjeda udruženjem Plant-Based Foods Europe. Dodaje kako će inovativni proizvodi uvijek pronaći svoju publiku.

Troškovi i izazovi za proizvođače

Unatoč optimizmu, industrija upozorava na konkretne posljedice novih pravila. Proizvođači ističu da će zabrane donijeti dodatne troškove, administrativna opterećenja i zbunjenost među potrošačima. Procjenjuje se da bi samo u Njemačkoj troškovi prilagodbe, uključujući promjene ambalaže i brendiranja, mogli doseći oko 250 milijuna eura.

Dodatni problem predstavlja nejasnoća oko primjene pravila. Primjerice, nije sigurno hoće li izrazi poput "okus piletine" također biti zabranjeni. To bi, upozoravaju proizvođači, moglo otežati komunikaciju s kupcima i smanjiti transparentnost proizvoda.

Iako regulativa može usporiti rast, veći izazov za sektor mogao bi biti promjenjiv stav potrošača. Istraživanja pokazuju da se udio Europljana koji slijede održive prehrambene navike smanjio s 76 posto u 2021. na 69 posto u 2025. godini. Unatoč tome, proizvođači ostaju uvjereni u dugoročnu perspektivu tržišta. "Naš cilj nije oduzeti tržišni udio tradicionalnim proizvodima, već ponuditi alternativu onima koji je žele", poručuju iz industrije.

Zaključno, iako će nova pravila EU donijeti određene prepreke, dosadašnje iskustvo sugerira da zabrane naziva neće zaustaviti rast sektora. Ako je suditi po "mliječnom presedanu", čini se da će i "veganska slanina" pronaći svoj put do potrošača, bez obzira na to kako je nazvali.