• OPG Kokošinjac
  • 26.02.2019. 07:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Slobodan uzgoj i hrana koju sami proizvode "tajna" su vrhunskih jaja s OPG-a Kokošinjac

OPG Kokošinjac podno Zagrebačke Medvednice bavi se uzgojem kokoši nesilica za čiju je kakvoću jaja osim kvalitetne hranidbe, načina držanja, važan i miran život i okružje u kojem kokoši žive. Njihove slobodno šetajuće nesilice tako se slaste maslačkom, lucernom i drugim ljekovitim biljem, koje uz ostalu prirodnu hranu utječe na okus jaja, ali i boju žumanjca.

Foto: arhiva OPG Kokošinjac
  • 3.103
  • 609
  • 0

Zadnja kuća do Bačvanske šume kestena, bagrema i bukve podno Zagrebačke Medvednice, OPG je Stjepana Dejaka, kojeg danas ponajviše radeći predvodi njegov sin Stjepan Goran Dejak (30) magistar poljoprivrede. Svoje je gospodarstvo ta obitelj nazvala OPG Kokošinjac, a postali su poznati jer uzgajaju konzumna jaja od svojih 200 kokoši nesilica koje upotpunjuju i četiri pijevca. U tri boksa kokoši slobodno šeću hraneći se nemalo lucernom i drugim prirodnim proteinima maslačka, matičnjaka i drugog bilja uokolo peradarnika. Dobivaju one i domaći kukuruz pajdaš i riđan od kojih, kada se zbroji sva druga prirodna hrana, žumanca kokoši budu žarke boje.

Koke ponajviše vole maslačak, a dobivaju i mineral zeolit za imunološki im sustav i detoksikaciju umjesto stočne krede. Hrane se ujutro u osam i opet u 16 sati i to kukuruzom odnosno komponentama domaće hrane koju Dejakovi kupuju s okolnih obiteljskih gospodarstava, uključujući i pšenične posije, suncokret i dr. Dnevno po kokoši ode 150 grama hrane iako je to u pravilu 120 grama, jer te životinje slijedom prirode oko sebe ostatak porazbacaju.

Zimi nosivost smanjena za dvadeset posto

Zimi im je kaže Stjepan Goran nosivost smanjena za dvadeset posto, ali je kvaliteta jaja slobodnog uzgoja neusporediva s onima u trgovačkim lancima. To više jer su kokoši Dejakovih okružene mirisima samoniklog bilja matičnjaka, metvice, ali i lavande i to tek sedam kilometara od Zagreba u mirnoj podsljemenskoj zoni. Okus jaja, kojih od 200 kokoši dnevno obitelj pokupi njih 160, ovisi o načinu uzgoja, prehrani, okružju, podneblju pa i stresu. Svoju perad oni hrane dva puta na dan a ostalo vrijeme životinje provode u slobodnoj šetnji peradarnikom visokim dva metra, koji im je natkriven zaštitnom mrežom zbog predatora škanjaca i jastreba, ali i lisica i kuna.

Magistar poljoprivrede Stjepan Goran Dejak

"Iako su lisicama omiljen objed posebice u noćnim satima, kune su i to one crne, čak i opasnije jer su manje pa se mogu provući, jer njih dvije, tri mogu poklati i dvjestotinjak kokoši koje u pravilu ne pojedu", kaže naš sugovornik.

Za razliku od njih lisice svoj plijen odnose mladima baš kao i divlje svinje kojih također ima u toj zoni. Ipak, potonje više štete nanose tamošnjim vinogradima koje (iz)rovare, a potrgaju čak i armaturne mreže. Dok su razmišljali čime će se baviti i u što investirati novac, kada je o uzgoju kokoši nesilica riječ, uračunala je obitelj i moguće štete od spomenutih životinja. Nisu za proizvodnju tražili nikakve poticaje jer sve su ustrojili svojim sredstvima. Za dvjestotinjak kokoši valja priskrbiti, otkriva nam Stjepan Goran oko 6.000 četvornih metara zemlje dok veličina nastambi treba otprilike biti deset puta pet metara, odnosno po četvornom metru dolaze četiri kokoši. Peradi se mora osigurati i tzv. ispust (dio gdje izlaze iz kokošinjca) koji valja podijeliti u tri dijela.

Nastambe peradi Dejakovi su sačinili od jelovih dasaka. Čiste ih jedanput tjedno, a ponajprije odstajali jednogodišnji gnoj ostavljaju za vrt i vinograd. To je u manjim količinama dobro gnojivo za vlastiti im uzgoj povrća od graška, mrkve, rajčice do mahuna, peršina, luka, češnjaka... Imaju oni u voćnjaku i jabuke, kruške, breskve ali i višnje od kojih za svoje domaće zdravice rade višnjevac, a često i mama Branka kuću oplemeni mirisom štrudli od višanja. Obiteljsko gospodarstvo Dejakovih postoji već dva desetljeća - bavili su se uzgojem ukrasnog cvijeća, a otprije 1,5 godinu upisan im je uzgoj koka nesilica.

Isplativost jedne kokoši godinu dana

Isplativost jedne kokoši u pravilu je kažu godinu dana iako je kod obitelji njihov vijek produljen. One kokoši koje odrade svoj "radni vijek” prodaju kao konzumne ili ih ljudi kupe kao koke nesilice za ne tako intenzivno nošenje jaja. Životni je vijek jedne kokoši oko sedam godina ali nema tu pravila, jer ovisi to i o uvjetima u kojima živi, prehrani i dr. "Na dvjestotinjak peradi odlazi dnevno 30 kg hrane, a kada je o zaradi riječ, mjesečna bi od tog broja bila oko pet tisuća kuna čistog prihoda", kaže Stjepan Goran.

Ovisi to i o cijeni jaja koja oni po komadu prodaju za 1,5 kunu. Cijena im je fiksna za sva jaja (nema klasifikacije po veličinama), a u naravi jedno jaje teži oko 65 grama. Zimi im je velika potražnja za jajima, a posebice pred nadolazeće uskrsne blagdane. Ljeti im se prodaja kod kuće smanji pa su razmišljali o njihovom plasmanu na more uz odgovarajuću pohranu.

Rok je jajima, doznajemo, ponajviše mjesec dana, uz pravovaljanu rashladnu temperaturu od 6 do 12 stupnjeva. O tome kako znati kada je jaje svježe naš sugovornik kaže da kada se ono razbije, bjelanjak mora biti čvrst i gust, ne smije se razlijevati već mora ostati na jednom mjestu. Također ljuska u pravilu ne smije pucati i biti jako krhka. Doduše na njezinu kvalitetu utječe i količina kalcija koju su kokoši konzumirale. Upitali smo Stjepana Gorana i o jajima s bijelom ljuskom? Potonja kaže ovise o pasmini nesilica, ali i hranidbi.

Tko hoće, može doći i sam se uvjeriti što nudi OPG Kokošinjac

Pomalo se bjelkasta ljuska bilježi kod kokoši Hrvatica za koje se oni ipak nisu odlučili, a svoju su perad nabavili na farmama sa matičnim jatima. Svoje nesilice, kažu, namjeravaju proširivati do najviše 350 komada što je gornja granica slobodnog, i uzgoja za koji su se oni opredjelili. U drugom slučaju trebali bi osigurati sortirnicu, pakirnicu, šifriranje, štambiljanje jaja i druge stavke.

Ona jaja koja na imanju dva puta dnevno (po)kupe pohranjuju u nekoliko frižidera, ali zalihe gotovo i nemaju jer potražnja im je velika. Prodaju ih na kućnom pragu ili dostavljaju po zagrebačkoj regiji uz minimalnu narudžbu od 40 komada. Imaju već i vjerne kupce, a nemalo su to doznajemo majke s djecom koje se raspituju o onome što kupuju za svoje potomke. "Onaj tko hoće, može doći i sam se uvjeriti što to nudi OPG Kokošinjac", zaključuju Dejakovi. 


Fotoprilog


Tagovi

OPG Kokošinjac Koke Jaja Stjepan Goran Dejak


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

‪Predstavljanje nacrta Strategije poljoprivrede do 2030 u Osijeku