Slobodan Stanković: Poslije 250 grama kulena i čaše baranjske graševine čak i tlak štima!

"Tradicionalni suhomesnati proizvodi oduvijek su bili u našoj kući. Moj, sada pokojni djed, se bavio time, a ja sam mu još kao dječak prije 40 godina počeo pomagati", kaže za Osječku televiziju Slobodan Stanković iz Kuće baranjskog kulena u Branjinom Vrha, dugogodišnji proizvođač ove, na razini EU zaštićene, delicije. 

Zavolio je to raditi, dodaje, jer je obožavao konzumirati kulen, kobasicu, slaninu... "I to je glavni razlog što sam se time počeo baviti“, priča Stanković. 

Kada je djed preminuo, ostalo je sve na njemui i zadnjih 20-ak godina upustio se u ozbiljnu proizvodnju. Posljednjih pet je "u sustavu" i radi po svim standardima i veterinarskim propisima“. 

Kontrolirana proizvodnja 

Baranjci su, ističe, sačuvali tradiciju, ali su proizvodnju stavili u kontrolirane uvjete. Nekada su meso stavljali dimiti u pušnice, ložili bukovo drvo, a netko je koristio i šljivu.

"Tada su bila druga vremena, imali smo duge zime, a sada su one blage što stvara dosta problema u proizvodnji. Danas imamo pušnice u kojima možemo kontrolirati uvjete proizvodnje, zatim komore za zrenje, ali kvaliteta proizvoda ostala je ista“, kaže Stanković.

Nekad je kulen bio puno ljući i masniji, ali se u međuvremenu tržište promijenilo, jer većina ljudi ne vole jesti ljuto. Stanković ističe kako je u proizvodnji kulena smanjio ljutinu, ali je sve drugo ostalo isto.

Kulen, kulin, ali i kuljen: Tri naziva, isti nazivnik - hrvatska mesna perjanica

Što se tiče svinja od kojih pravi kulen i ostale suhomesnate proizvode, kaže da preferira pasminu Durok.

"Idealno bi bilo da je stara 18 mjeseci i teška 200-tinjak kilograma, no mnogi tove samo godinu dana. Trenutno imam svinje od godinu i pol i teške 220 kilograma. Od 1. listopada do sada zaklali smo 80 svinja i još imamo 20 koje ćemo rješavati ovih dana“, kaže Stanković.

Recept nije tajna, ali je svetinja

Baranjski kulen je, podsjetimo, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i recept koji je svetinja.

Ipak, Slobodan ističe: "Nema tu tajni. U dobar kulen od mesa ide svinjski but, kare i leđna slanina, a od začina slatka i ljuta paprika, sol, bijeli luk i bijeli biber. Rešetka za usitnjavanje mesa isključivo mora biti promjera 8 milimetara".

Iako je zadovoljan kakva je trenutna cijena kulena na tržištu, misli da bi s obzirom na troškove proizvodnje mogla biti i veća.

"U svakom slučaju još uvijek ne mogu proizvesti koliko mogu prodati i s te strane sam itekako zadovoljan“, priznaje.

Osim kulena, OPG Stanković u svom asortimanu ima i druge suhomesnate proizvode kao što su kobasica kulenova seka, slanina, suha rebra, koljenice...

Žao mu je što mladi više preferiraju hrenovke, salame, paštete... pa im poručuje: "Odgovorno tvrdim da poslije 250 grama kulena i čaše baranjske graševine nema problema za zdravlje, čak i tlak štima!“

Više pogledajte u videu Osječke televizije: