Svijet će do 2034. jesti više mesa, mlijeka i jaja, osobito u zemljama u razvoju s rastućim životnim standardom, a 22 posto svih konzumiranih kalorija dolazit će iz uvoza, stoji u priopćenju FAO-a
Globalna proizvodnja životinjskih proizvoda, uključujući i morske plodove, porast će za 14 posto u sljedećih deset godina jer se očekuje da će potrošnja nastaviti rasti s povećanjem od oko 6 posto po glavi stanovnika, navodi Poultry World.
Prognozu su objavili Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OECD u zajedničkom izvješću o budućnosti proizvodnje i potražnje za hranom do 2034. godine.
Najveći rast potrošnje životinjskih proizvoda očekuje se u zemljama u razvoju s rastućim životnim standardom. Ipak, zemlje s visokim prihodima i dalje će prednjačiti u apsolutnoj potrošnji, dok će u najsiromašnijim regijama ona ostati niska.
"Očekuje se da će se proizvodnja mesa, mliječnih proizvoda i jaja povećati za 17 posto, dok će se ukupne globalne zalihe stoke - goveda, ovaca, svinja i peradi, povećati za 7 posto. U zemljama srednjeg dohotka rast potrošnje potaknut je i porastom broja stanovnika i većom potrošnjom po osobi “, stoji u izvješću.
Nasuprot tome, u siromašnim zemljama potrošnja po glavi neće znatno rasti, ali će porasti ukupna zbog demografskog rasta.
Jedan od upečatljivijih zaključaka odnosi se na intenziviranje međunarodne trgovine hranom. U sljedećih deset godina čak 22 posto svih konzumiranih kalorija u svijetu dolazit će iz uvoza.
Uz to, u nekim regijama, posebno u Africi i Južnoj Aziji, očekuje se i širenje obradivih površina jer pristup modernoj tehnologiji još uvijek nije dostatan.
Predviđa se da će emisije stakleničkih plinova iz primarne poljoprivrede porasti za 6 posto, što je sporije od rasta same proizvodnje. Emisije po kilogramu proizvedene hrane smanjit će se, no izvješće ističe da postoji prostor za dodatni napredak.
Primjenom dostupnih tehnologija s niskim emisijama moguće je postići povećanje produktivnosti za 15 posto uz istovremeno smanjenje emisija za 7.
Tagovi
Autor
Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište
U klaoničke kontrole ulazi umjetna inteligencija: EU priprema nova pravila za pregled mesa
Nakon višemjesečnog pada, otkupne cijene sirovog mlijeka u EU zabilježile blagi porast
Oznake izvornosti donose milijarde eura: EU zaštitila više od 3.700 proizvoda
Nakon višemjesečnog pada, otkupne cijene sirovog mlijeka u EU zabilježile blagi porast
Primošten Burni: Osam desetljeća zadruge koja je spojila masline, vino i - kiseli kupus
Oznake izvornosti donose milijarde eura: EU zaštitila više od 3.700 proizvoda
Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
Đuro Japaric
prije 11 mjeseci
Hrvatska ima šikara i zemlje u korovu za povećanje ovaca , koza , djelomično goveda i neke vrste divljači u ograđenom prostoru ! Samo pokraj mafije u ne hrvatskom saboru i ne hrvatskoj vladi NIKADA nećemo iskoristiti zemlju i VODU - prvenstveno slatkovodnu !
Marta Radić
prije 11 mjeseci
Sirotinja se najela bilja i kukaca , poželjela se mesa , a bogatiji obrnuto...e sad je pitanje u budućnosti..da li će sirotinja imati para za meso...a bogatiji će trošiti pare na kukce i bilje. Teško je prognozirati da li će se sirotinja obogatiti u budućnosti...a to bitno utječe na potrošnju ..mesa , jaja i mlijeka.