Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ukidanje mliječnih kvota
  • 07.04.2015. 10:30

Proizvođači mlijeka u neizvjesnosti

HR proizvođači mlijeka vratili su se iz Bruxellesa svojim svakodnevnim obavezama, no i dalje sa zebnjom očekuju kako će se odluka o ukidanju mliječnih kvota, odraziti na njih i posao od kojeg žive. Jer, čuli su u glavnom belgijskom gradu, ukidanja kvota i neisplativnosti proizvodnje boje se i farmeri iz gospodarski puno razvijenijih država.

  • 1.736
  • 346
  • 0

Hrvatski proizvođači mlijeka koji su, zajedno s farmerima iz gotovo svih zemalja EU, u Bruxellesu prosvjedovali protiv odluke Europske komisije o ukidanju kvota u mljekarskom sektoru, vratili su se svakodnevnim obavezama na svojim gospodarstvima, no i dalje sa zebnjom očekuju kako će se ta odluka odraziti na njih i posao od kojega žive.

Jer, čuli su u Bruxellesu, ukidanja kvota i neisplativnosti proizvodnje boje se i farmeri iz gospodarski puno razvijenijih država, primjerice Danci i Nijemci, koji posluju u neusporedivo boljem ekonomskom okruženju, pa kako onda ne bi naši.

Očekuje li nas pad rentabilnosti proizvodnje?

Romuald Schaber, predsjednik European Milk Boarda, na sastanku s hrvatskim proizvođačima mlijeka, kojem su se kasnije priključili i talijanski farmeri, kazao je da ukidanje kvota ipak nije tako bezazleno kao što pojedinci iz Europske komisije to žele prikazati, jer, kaže, ako niti do sada nije postojala kriza u mljekarskom sektoru, zašto se smanjuje broj proizvođača mlijeka, te ako smatraju da ova odluka neće imati loše posljedice po proizvođače, zašto je rečeno da se slijedećih nekoliko mjeseci ne očekuju nikakva značajnija događanja u mljekarskoj djelatnosti?

Traktori ispred EU parlamenta

"Znači li to da će se farmeri za sada još nekako boriti s konkurencijom, prije svega s velikim mljekarskim tvrtkama i trgovačkim lancima, a nakon proteka tih nekoliko mjeseci, ipak početi osjećati pad rentabilnosti proizvodnje koja će neminovno dovesti do zatvaranja dijela farmi?" zapitao se Schaber.

"Sustav za razdoblje nakon mliječnih kvota je ozbiljno manjkav. Nažalost političari nisu uspjeli staviti odgovarajuće instrumente na tržište, kako bi se spriječila kriza", kazala je Sieta van Keimpema, zamjenica predsjednika European Milk Boarda.

Gdje bi njemački proizvođač odavno propao - hrvatski se još uvijek bore!

U Danskoj je, primjerice, otkupna cijena litre mlijeka između 0,40 i 0,50 euro centi, a u Njemačkoj između 0,38 i 0,50. Kod nas je prosjek 0,34 euro centa.

Među našim poljoprivrednicima koji su došli na prosvjed u Brisel, bio je i Petar Novak iz Preloga u Međimurskoj županiji, jer smatra da će ukidanje mliječnih kvota za Hrvatsku biti katastrofa.

"Svi će uvoziti koliko i kakvo mlijeko budu htjeli i naše se tržište s tim jednostavno neće moći nositi, kao niti mi proizvođači. Naši inputi su daleko skuplji nego u većini drugih EU država, a subvencije puno manje. Čuli smo od predstavnika poljoprivrednika drugih zemalja, da bi npr. u Njemačkoj ili Austriji, farmer, da mu mlijeko ne plate mjesec, maksimalno dva, automatski propao, a nama plaćanja kasne i po četiri, pet mjeseci i još se nekako trudimo plivati. Baš sam ispričao predsjednik Schaberu, kako je moja obitelj nekada tu u Međimurju, mljekari Sirko isporučivala mlijeko i ostala bez 315 tisuća kuna, odnosno 40 tisuća eura. Jer je mljekara propala.

Mljekare propadaju - dugovi se ne isplaćuju!

Prešli smo u drugu i nakon pet godina opet isti problem. I ta se zatvorila i ostala nam dužna 35 tisuća eura. Njemu kao Nijemcu je to neshvatljivo, ne može vjerovati. Kazao je da bi u takvim slučajevima njemački proizvođač automatski propao. A mi smo se opet evo, nekako digli i proizvodimo dalje. Kazao je da bi kod njih mali proizvođač mlijeka mogao duže izdržati od velikoga, jer veliki ima puno više troškova, a mali bi se eventualno nekako mogao snaći.

Znači i proizvođači mlijeka u razvijenim zemljama EU imaju problema, no njihovi se s našima ne mogu uspoređivati. Na našu štetu, naravno. Neznam kako će to sad dalje ići kod nas. Jedino ako se malo promijeni svijest naših ljudi, pa da kao npr. Austrijanci, najprije kupujemo naše domaće mlijeko, a tek ako njega nema dovoljno, da kupimo uvozno. Nažalost, kod nas je takva situacija da ljudi, nemaju novaca i gledaju cijenu, gledaju koje je mlijeko najjeftinije, pa kupe to, bez obzira kakve kvalitete bilo, jer moraju negdje uštedjeti da bi si mogli priuštiti uz to i kakav komadić mesa", ističe ovaj proizvođač iza kojega su već mnoga loša iskustva vezana za mljekarstvo.

Slijedi novi val zatvaranja farmi?

"U razgovoru s mljekarima iz drugih država koji su, kao i mi, došli u Brisel, zaključili smo da i oni imaju probleme s malim otkupnim cijenama, no ipak su u boljem položaju. Imaju jeftinije ulazne troškove na farmama, kao i manje kamate na kredite koje im se kreću, ovisno od državi, od 1 do 2%, dok su kod nas između 4 i 8%. Ukidanjem kvota mogao bi još više porasti uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, čega se i ja kao farmer pribojavam. Velike kompanije to bi mogle iskoristiti da nam smanje cijenu mlijeka, što bi još dodatno otežalo položaj nas mljekara koji smo ionako u teškoj situaciji.

Četiri kune uložiš - 2,70 dobiješ!

Bojim se da bi moglo doći do novog vala zatvaranja farmi. Cijena mlijeka je i sada trenutno mala, oko 2,70 kn po litri, a da je proizvedemo moramo uložiti oko četiri kune.To tako ne bi trebalo niti smjelo biti, jer mi farmeri radimo naporno po cijele dane i tako cijelu godinu bez praznika i godišnjih odmora", ističe Željko Rengel iz Pitomače u Virovitičko-podravskoj županiji, inače vlasnik vlasnik farme sa 120 muznih krava

Prijava na natječaje iz neodobrenog Programa prerizična

Maja Jurkas iz Harmice nedaleko od Zaprešića u Zagrebačkoj županiji, završila je fakultet, no ostala je raditi na obiteljskom gospodarstvu kojeg je i predstavljala u Briselu, kao i Mljekarsko-stočarsku zadrugu Dar prirode čija je osnovna djelatnost direktna prodaja svježeg mlijeka i mliiječnih proizvoda putem automata.

"Na obiteljskom gospodarstvu imamo 60-ak krava, proizvodimo sir i vrhnje i prodajemo mlijeko na kućnom pragu. Imamo u planu i postavljanje mljekomata na zagrebačkoj tržnici Špansko. Razgovarala sam s poljoprivrednicima iz mnogih drugih EU zemalja, svi kažu da im je teško i vjerujem da je, no ako je teško onima koji posluju u puno boljim uvjetima, možete misliti kako je nama", kaže ova mlada poljoprivrednica iz okolice Zaprešića.

Iz Međimurja je u glavni belgijski grad došla i Marija Vranović, inače predsjednica Udruge međimurskih uzgajivača holstajn goveda iz Gardinovca u općini Belica.

"Prvi put sam na ovakvim prosvjedima. Čuli smo i vidjeli da su problemi svugdje, odnosno vidjeli smo da stočari gotovo u svakoj državi imaju probleme. No dobro je što smo ovako složni, jer moramo ukazivati svaki na svoje teškoće, inače, tko će znati što nas muči, od šutnje nema ništa. Ukidanje mliječnih kvota je jako loše. Doduše, Hrvatska svoje nije niti mogla ispuniti, ali smo barem bili zaštićeni, a sad će oni najjači povećati proizvodnju i mislim da ćemo se jako teško nositi s time. Tim više što su razvijene države svoje farmere već tri godine pripremale za ovo ukidanje kvota, dok smo mi tek nedavno saznali za njih i zato smo u lošijem položaju od drugih. Inače doma imam 25 muznih krava i 45 komada podmlatka. Mislili smo ići i na proširenje, ispunjavamo uvjete, no pošto je ovakva situacija, odustali smo od toga. Razmišljamo da se prijavimo na neku mjeru natječaja, ali nećemo prije no što Hrvatska dobije crno na bijelo da nam je Program ruralnog razvoja odobren. Ovako unaprijed je previše rizično", smatra Marija Vranović.

Njemačka i Nizozemska pripremile farme

Marko Gračaković iz Novske u Sisačko-moslavačkoj županiji smatra da su trgovački centri kod nas već preplavljeni mlijekom različite kvalitete, a sada, nakon ukidanja kvota, bit je još gore.

"Čuo sam na skupštini mljekara da neke zemlje poput Njemačke i Nizozemske već imaju pripremljene nove farme i sad ih brzo pune kravama kako bi povećali proizvodnju mlijeka. Nekako mi se čini da oni imaju neke subvencije koje nama nisu dostupne. Naime i mi smo mogli imati u nekom kriznom sektoru, a sada je to nekako najviše ovaj mljekarski, barem oko 10% državnih subvencija, ali od toga ništa i bojim se da će hrvatskom mlijeko teći u potocima. I da će i ovo malo nas proizvođača koji imamo farme i proizvodimo ga, jednostavno nestati.

Imam na OPG-u 45 krava na mužnji, bavimo se ratarstvom i nešto ekološkom proizvodnjom. Mlijeko isporučujem Dukatu i zasad se ne žalim, jer uredno plaćaju. Jedino što je cijena mala, pa proizvodnja nije baš isplativa. Proizvodimo stvarno vrhunsko mlijeko i mislim da sam zadnji put dobio 2,80 kn po litri. Dok je donedavno bilo 3,00 do 3,20 kn po litri još smo se nekako pokrivali. Sad kad uskoro dođe zelena hrana, mlijeko se plaća po proteinima i po masnoći i proteini donose više novaca nego masnoća, a od trave će prehrana imati manje proteina, pa će mlijeko biti nešto slabije, dobit ćemo, neznam, 2,20 ili 2,40 kn po litri što je jako pogubno", kaže Marko Gračaković.

Nepoštena trgovačka praksa i zaduženost

Hrvatske je poljoprivrednike na prosvjedu posjetila i Marijana Petir te kasnije s njima održala sastanak u Europskom parlamentu.

"Hrvatske proizvođače uz sve ove probleme dodatno muči i prevelika zaduženost i nemogućnost otplate kredita, kao i nelojalna konkurencija i nepoštena trgovačka praksa. Cijena mlijeka drastično je pala. Problemi su Hrvatske puno dublji od kvota. Vlada mora pomoći proizvođačima reprogramom kredita i smanjenjem PDV-a na repromaterijal, kako bi troškovi proizvodnje bili jeftiniji. Mora im se pomoći u pronalasku tržišta, ali i brendiranju proizvoda", istaknula je Petir.

Naši su poljoprivrednici u Bruxellesu dali izjave i za nekoliko stranih tv kuća. Gotovo da nije bilo kamere koju svojim slavonskim imidžem nije privukao Hrvoje Glavačević iz Strizivojne, općine u Osječko-baranjskoj županiji inače predstavnik Udruge uzgajivača slavonsko- srijemskog podolca. Nekoliko hrvatskih proizvođača bilo je i na Glavnoj skupštini Europskog odbora za mlijeko, o čemu više u slijedećem prilogu.


Fotoprilog


Tagovi

Proizvođači mlijeka Farmeri Brisel Ukidanje kvota Danci Nijemci Romuald Schaber European Milk Board Talijanski farmeri Europska komisija Mljekarski sektor Rentabilnost Sieta van Keimpema Danska Petar Novak Prelog Međimurska županija Mljek


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]