Na stranicama Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda objavljena je priča Iz Baranje u svijet u kojoj FAO predstavlja Baranjski kulen, tamošnje proizvođače kulena i brojne aktivnosti vezane uz ovaj regionalni gastro simbol
Baranjski kulen ovoga je tjedna dobio značajan vjetar u leđa. Naime, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) među svoje priče uvrstila je i priču upravo o Baranjskom kulenu.
Veliko je to priznanje proizvođačima s ovog područja gdje je kulen bio i ostao ponos lokalne gastronomije, ponosno su istaknuli uz Udruge Baranjski kulen.
FAO ga je predstavio kao kobasicu od visoko kvalitetnog svinjskog mesa kojem se dodaje mljevena crvena paprika, češnjak i bijeli papar te se puni u prirodni ovitak. Također, istaknuli su kako zahvaljujući dimljenju i produljenom procesu zrenja, proizvod ima poseban dimljeni i pikantni okus. "Tradicionalno se jede u posebnim prigodama u krugu obitelji, a posebno je poželjan blagdanski poklon koji dobiva na popularnosti i kao međunarodna delicija koja nosi oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla EU", stoji na njihovim stranicama.
Za dobivanje zaštićene oznake ključno je bilo osnivanje udruge jer jedino udruga može biti nositelj zaštite. Baranjski kulen je službeno zaštićen i registriran u EU u rujnu 2015. godine kada je održano i predstavljanje proizvoda u Europskom parlamentu.
"Naša udruga je posvećena proizvodnji i promociji kulena već sedamnaest godina", rekao je Miodrag Komlenić, predsjednik udruge proizvođača Baranjski kulen i direktor PC Baranjke Belje, koji je u proizvodnji ove delicije cijeli život. Dodaje kako je zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla bio jedan od prvih projekata zaštite hrvatskih proizvoda u Europskoj uniji pa su podršku tom projektu pružili i EBRD i FAO te osigurali obuku i tehničku pomoć javnim tijelima prilikom uspostave sustava certifikacije i usklađivanja s EU standardima kvalitete i sigurnosti hrane.
"Kroz sve ovo vrijeme ostali smo u kontaktu s FAO stručnjacima koji su prepoznali razvoj proizvodnje i naše ostale projekte kao podlogu daljnjeg razvoja i proizvoda i regije", istaknuo je te naglasio da se u ovom trenutku proizvodnjom Baranjskog kulena bave OPG Šarošković, OPG Stanković, OPG Stojković, Domaći kulen Matijević, OPG Zuber i Belje plus.
Iz Udruge poručuju kako je podršku razvoju kulenarstva u Baranji dao grad Beli Manastir investicijom u Kuću Baranjskog kulena u Branjin Vrhu u kojoj proizvođači imaju uvjete za cjelogodišnju proizvodnju i to u kontroliranim uvjetima. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a sama kuća omogućila je registriranu proizvodnju te održivi rast i razvoj za nekoliko proizvođača članova udruge.
"U suradnji s Turističkom zajednicom područja Baranje su osmišljeni posebni projekti važni za promociju kulena koji se održavaju u Kući Baranjskog kulena". To je prije svega, kažu, nacionalno ocjenjivanje na kojem se okupljaju najvažniji proizvođači iz svih dijelova Hrvatske te Festival kulena kroz koji se Baranja promovira kao premium gastro manifestacija.
Tagovi
Autorica