Najviše su pojeftinili sir i maslac zbog povećane ponude u Europi i SAD-u te jače globalne konkurencije. A i meso bilježi pad cijena, posebno jedna vrsta u EU.
Globalne cijene hrane nastavile su padati i početkom 2026. godine, pokazuju najnoviji podaci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO indeks cijena hrane (FFPI) u siječnju 2026. iznosio je prosječno 123,9 bodova, što je 0,5 bodova (0,4%) manje nego u prosincu. Time je zabilježen peti uzastopni mjesečni pad, stoji u njihovu priopćenju.
Pad cijena mliječnih proizvoda, mesa i šećera više je nego nadoknadio rast za žitarice i biljna ulja. Ukupni indeks u siječnju je bio 0,6% niži nego prije godinu dana, a čak 22,7% ispod vrhunca iz ožujka 2022., kada su globalne cijene hrane dosegnule rekordne razine.
FAO indeks cijena žitarica u siječnju je iznosio 107,5 bodova, što je 0,2% više nego u prosincu, ali i dalje 3,9% niže nego u istom razdoblju prošle godine.
Za pšenicu su bile uglavnom stabilne, uz tek 0,4% pad u odnosu na prosinac. Pritisak na rast dolazio je iz snažne izvozne aktivnosti Australije i Kanade, kao i zabrinutosti zbog vremenskih uvjeta u Rusiji i SAD-u. Ipak, taj trend ublažila je relativno stabilna globalna opskrba te očekivanja dobrih žetvi u Argentini i Australiji.
Cijene kukuruza nastavile su blago padati, smanjivši se za 0,2%, dok je riža poskupjela za 1,8%, uglavnom zbog jače potražnje, posebno za aromatičnim sortama.
FAO: Cijene biljnih ulja dosegnule najvišu razinu od srpnja 2022.
Indeks za biljna ulja u siječnju je porastao na 168,6 bodova, što predstavlja rast od 2,1% u odnosu na prosinac. U usporedbi s prošlom godinom, indeks je čak 10,2% viši.
Rast je prvenstveno potaknut poskupljenjem palminog, sojinog i suncokretovog ulja, dok je cijena uljane repice blago pala. Palmino je poskupjelo drugi mjesec zaredom zbog sezonskog smanjenja proizvodnje u jugoistočnoj Aziji i snažne potražnje na svjetskom tržištu.
FAO indeks cijena mesa iznosio je 123,8 bodova, što je 0,4% manje nego u prosincu, ali i dalje 6,1% više nego prije godinu dana.
Pad se uglavnom pripisuje nižim cijenama svinjetine u Europskoj uniji zbog slabije međunarodne potražnje i velikih zaliha. S druge strane, one za perad rasle su, osobito u Brazilu, zahvaljujući snažnom izvoznom interesu.
Najizraženiji pad zabilježen je kod mliječnih proizvoda. FFPI mlijeka i mliječnih proizvoda u siječnju je iznosio 121,8 bodova, što je 5% manje nego u prosincu i čak 14,9% niže nego prije godinu dana. To je već sedmi uzastopni mjesečni pad, pri čemu su najviše pojeftinili sir i maslac zbog povećane ponude u Europi i SAD-u te jače globalne konkurencije.
Pao je i za šećer, na 89,8 bodova, što je 1% manje nego u prosincu i čak 19,2% manje nego prošle godine. Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu navodi kako se pad cijena temelji na očekivanjima rasta globalne proizvodnje šećera, ponajviše zbog oporavka proizvodnje u Indiji i povoljnih izgleda u Tajlandu. Stabilna perspektiva proizvodnje u Brazilu također pridonosi očekivanoj većoj ponudi na svjetskom tržištu.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište
U klaoničke kontrole ulazi umjetna inteligencija: EU priprema nova pravila za pregled mesa
Nakon višemjesečnog pada, otkupne cijene sirovog mlijeka u EU zabilježile blagi porast
Oznake izvornosti donose milijarde eura: EU zaštitila više od 3.700 proizvoda
Nakon višemjesečnog pada, otkupne cijene sirovog mlijeka u EU zabilježile blagi porast
Primošten Burni: Osam desetljeća zadruge koja je spojila masline, vino i - kiseli kupus
Oznake izvornosti donose milijarde eura: EU zaštitila više od 3.700 proizvoda
Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište
Damir Senjan
prije 5 mjeseci
Farma Lužak 60.000 tisuča ih je prisilno zatvorilo staje, takva je bila direktiva mliječnih industrija. Bar u mome kraju je bila nametnuta takva politika od Sirela, pa Dukat, pa kasnije Laktavis. Nije se drakovoljno zatvorila proizvodnja mlijeka več došla viša sila. Jeftinije je bilo za kamion zakačiti još jednu vučnu cisternu i put Mađarske, a ovako u mom kraju kad su sakupljali veliki trošak sa prijevoz kamiona, kreni stani, kreni stani i rezervar prazan, a put za mađarsku ravan pa samo vozi u jednoj brzini i natovari cisternu na jednom mjestu, i goriva u kamionu za još jednu turu vamo tamo.
TinkiVinki
prije 5 mjeseci
A kako ti je to sad da kažem glupo mjerilo,ja uopče neznam nit me zanima kolko moj gradonačelnik ili načelnik opčine ima! Nit je on u privatnom sektoru na državnim jaslama ,danas jedan sutra drugi kake uopče to ima veze jel ti boluješ od kompleksa manje vrijednosti što nemoš biti načelnik opčine pa bi bar imo plaću načelnika opčine! Mislim nemoj se uvrijedit na moje pitanje al et! Kako nisi reko da imam plaću ko voditelj ratarske,stočarske,peradarske,vinogradarske proizvodnje u nekoj velikoj firmi,ili da imas dve prosječne plače u realnom sektoru u tvojoj okolici! Več NAČELNIČKE🤦
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Jedino se slažem da je svaka rasprava bezvezna jer psi laju a karavane prolaze. Ne razumijem jedino sta da čekamo, do kad ? U 12 godina od kad smo ušli u članstvo EU preko 60.000 poljoprivrednih gospodarstava je prestalo isporučivati mljeko samo u 2025 preko 200. Sta jos trebamo da vidimo da nešto ne valja u poljoprivrednoj politici koju su vodili svi ministri od 2013 ma ovamo. Glupo je i neproduktivno isticati pojedinačne slučajeve jer ima vrlo uspješnih poljoprivrednih gospodarstava ali ih je malo. Velika većina zarađuje malo ili ništa. Moja osobna mjera uspješnosti je za sve nas manje poljoprivrednike dali godišnje zaradimo bruto plaću načelnika nase općine
TinkiVinki
prije 5 mjeseci
Bas tako zašto se uopče raspravljamo,vrijeme če pokazat svoje,to što farma lužak priča ja se sa takvim stajalištem neslažem i mislim da mi nemamo tih površina,da svako vece selo u slavoniji,baranji i sremu radi jedan čovjek ili ti firma, to jednostavno sa našeg reljefnog i bilo kojeg gledišt mikro makro lokacije je prosto neizvodivo! Jedan primjer kod mene u okruženju čovjek je uzeo sve bašče,komadiče,njivice koje nitko neče da radi ,opremio je opg sa takvi strojevima(što se tiče gabarita) koji mogu to obradit i gospodin je nakupio 50ha zemlje,ima stočarstvo i do sad je mogo s tim živjet i školovat djecu! Ja mu se divim,dao bi mu dupli poticaj jer da on to neradi to bi bilo sve zašikareno i kad god mu treba ispomoč odem mu gratis odradit i dao sam mu tri njivice nek radi gdje ja nemogu uči sa svojim velikim rketinama!
I l
prije 5 mjeseci
GLE MOJ SLUCAJ JA NEMAM DUGA I KREDITA MJESOVITO GOSPODARSTVO NISAM VELIKI NI MALI SVE MOZEMO SAMI OBRADIT I HRANIT PROPAST NEMOGU JEDINO DA ME DRZAVA I OPCINA ZATVORI UVJEK NESTO SE MOZE PRODAT ALI OD NASE DRZAVE .ZUPANIJE- OPCINE JA KO DA ZA NJIH NEPOSTOJIM MEMA POMOCI STA CE NAM UOPCE
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Gle svatko ko je razmišljao svojom glavom mogao je zaključiti da ratarsvo ako izgubi stočarstvo nestaje. U Hrvatskoj se je upravo to dogodilo. Ratarsvo se je zasnivalo na izvozu pšenice i kukuruza direktno iz kombajna u kamion pa u Italiju. To sto je desetak godina bilo dobro za ratare to je dobro za njih ali svi znamo da je i kukuruz i pšenica burzovna roba i kao takav vrlo nestabilna jer trgovaci igraju sviju igru i nastoje zaraditi. Oni među vama koji čitaju moje komentare sigurno se sjećaju da godina govorim kako ce opstati u ratarsvu veliki preko 1000 - 2000 hektara i mali do 100 hektara koji to rade uz posao kao hobi. Svi ostali su u velikom problemu. Sta se povrtlara tiče opet potpuno promašen cilj u proizvodnji povrća. Mali povrtlari koji obrađuju par hektara ne mogu konkurirati na tržištu jer nemaju količine sa kojim bi sklopili ugovor sa nekim trgovacem. Udružiti se nitko ne želi i onda ostaje jedini kanal prodaje preko otkupljivaca. Ali u tom slučaju otkupljivaci su trgovci koji gledaju svoj profit i sto je u konačnici uredu. Da,ministarstvo je i po mom mišljenju potpuno podbacilo i potpuno krivo definiralo ciljeve poljoprivredne politike. Umjesto razvoja komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava koje mogu konkurirati na tržištu oni su isli linijom manjeg otpora i dijeli novce šakom i kapom po sistemu svakom pomalo da čim vise poljoprivrednika nešto dobije. Nije ni u Njemačkoj poljoprivredi bajno,i tamo stalno neko propada i odustaje od prizvodnje da ne bude tu zabune međutim za razliku od Hrvatske tamo država ne vodi socijalnu politiku kroz poticaje u poljoprivredi
mali poljoprivrednik
prije 5 mjeseci
Sve to stoji,ali to nije isključivo pravilo,jer nema svaki stočar u Njemačkoj zaokruženi ciklus.Osim toga pitanje je zašto nam propadaju i druge grane u stočarstvu?Zašto nam pada povrtlarstvo i voćarstvo?Zadnjih godina je na red došlo i ratarstvo,tako da ispada da više nemamo perspektivnog sektora.Cijelo vrijeme govorim da naŝa država nije udarila zdrave temelje za razvoj poljoprivrede,a ti uporno guraš individualni pristup i mantru o slobodnom tržištu.To prolazi jedino kod naših favoriziranih grupacija u poljoprivredi.Možemo se mi mali i udružiti,ali opet smo na razini statističke greške.Sada spominješ kako smo nepovratno izgubili 12g za razvoj,a ja se pitam čija je to greška?Tko određuje pravila igre?Tko je dijelio fondove?
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Prije komentiranja treba pročitati što sam napisao a me samo biti komtra. Nisam spominjao ni općine ni kukuruznu slažu vec sam napisao da je Njemačka omogućila svojom stočarima da diverzificiraju prihode tako da iskoriste svoje resurse stajski gnoj i krovove. Na taj način su mogli kompenzirati nestabilnost cijena mlijeka. A Hrvatska je kako i sami kažete dala Rusima da naprave bioplinska postojenja a kinezima da naprave solarne eletrane i zarađuju a Hrvatske stočare ostavila na milost i nemilost velikom EU tržištu da se borimo sa svezanim rukama i nogama prortiv profesionalnih boksača
I l
prije 5 mjeseci
FARMA LUZAK DRZAVA I NAPOTREBNE OPCINE SU RADILE BIOPLINSKA POSTROJ,, NA KUKURUZNU SILAZU KOD MENE SU 3 TAKVE TO SU FORSIRALI POLITICARI BEZ MOZGA VALJDA SU SVITAKVI SAD STOJE ZATVORENE PODUZETNI POLITICARI SA BOSANSKOM DIPLOMOM SAMO SU S TIM USPJELI UNISTIT STOCARSTVO ILITI BLAGO
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
U mojim pričama sve štima samo ti ne razumiješ ono sto sam napisao. U Njemačkoj su velike farme koje uz proizvodnju mljeka imaju bioplinsko postrojenje gdje od stajnjaka proizvode električnu energiju, gdje na svim krovovima imaju instalirane solarne panele gdje isto proizvode električnu energiju tako da imaju maksimalno disperzija prihod i proizvodnja mljeka je praktički nusprodukt. Problem Hrvatske je da oni koji su trebali osmisliti budućnosti poljoprivrede nisu imali znanja ni hrabrosti izraditi takav set mjera da se podigne produktivnost i konkurentnosti poljoprivrede vec su se bavili glupostima i sredstva namjena restrukturiranju poljoprivrednih gospodarstava potrošiti u socijalno demografske mjere tipa svakom malo da se nikom ne zamjeramo i rezultati su tu Izgubi smo 12 godina i uništiti budućnosti poljoprivrede kao sektora
TinkiVinki
prije 5 mjeseci
Farma Lužak jedno pitanje,po tvom do sad iznesenog stajališta,ako je proizvođačka cijena mlijeka ( izračunano u velikom sustavu) 0,52e a prodajna 0,23e po tvom je to znači nesposoban poduzetnik (imaju vlastitu mljekaru,siranu i sve za preradu mlijeka) i kriv je menađer te tvrtke i tehnolozi??? Imaš veliku farmu od 12 0000 svinja i stoji prazna i nemaš ju namjeru napunit zbog turbulencija na tržištu,a imaš svoju mesnu industriju, i tvornicu stočne hrana? Dal je i taj sustav nesposoban poduzetnik??? Ili da se zapitamo šta tu neštima? I druga stvar očito si ti samo sposoban od sviju nas ali pitanje do kad če ta tvoja sposobnost bit i kad če prec u nesposobnost ko i kod 99% hr poljoprivrede velike i male sposobne i nesposone poduzetne ili nepoduzetne! Nestima nešta tu u tvojim pričama, a sto se tiče turizma to čemo vidjet za dva mjeseca kad krene predsezona, e to če biti finale!
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
mali sve je jasno , ti si vlasnik jednog trgovačkog centra i onda šleperima .kamionima , razvoziš robu po SVOJIM trgovinama u EUROPI ! IMAŠ ugovorenu PROIZVODNJU u državama ZAPADNE EUROPE , UKRAJINA , i NIŠTA u EUROPSKOJ Provinciji Hrvatskoj ! U selima se smanjuje broj ljudi , sve je manje svinjokolja i kupnja DOMAĆIH svinja , dolazi do PROMJENE PREHRAMBINIH navika u selima , gradovima ! Provincija Hrvatska uz to NEMA riješeno OSNOVNO pitanje , a TO JE ZEMLJA , privatna i državna , USITNJENOST parcela , ne sređeno stanje u AUSTRIJSKIM gruntovnicama iz kojih sada U KATASTAR UPISUUJU UMRLE , a BRIŠU ŽIVE ! Svjetla je budućnost hrvatske poljoprivrede , KO U TUNELU UČKA BEZ RASVJETE !
mali poljoprivrednik
prije 5 mjeseci
Istina je da se mnogi bave poljoprivredom kao dodatnom djelatnosti većinom za vlastite potrebe,ali to nije problem.Svjesni su i oni sami da to nije dugoga vijeka i većina to rade zbog tradicije i zdrave ishrane za svoje ukućane i užu rodbinu.Mnogo veći je problem što onih 10-15000 opg-ova koji su do sada živjeli isključivoč od poljoprivrede ubrzano propadaju ili se bore sa pozitivnom nulom.Pitanje je kako su oni do sada bili uspješni poljoprivrednici,koji su se razvijali i rasli,a sada odjednom postaju nesposobni osigurati vlastiti opstanak?Zadnjih nekoliko godina dolazi do velikog poremećaja tržišta zbog nama znanih i ne znanih razloga koji ubijaju poljoprivredu kakvu smo do sada poznavali.Pitanje je tko izaziva poremećaje i sa kojim razlogom,koji je krajnji cilj?Opet kažem,nešto tu ne štima.
Đuro Japaric
prije 5 mjeseci
Farma Lužak , najveću je grešku napravi Pankretić 2001 što je išao sa raspolaganjem sa državnom zemljom ( manje parcele ) na LOKALNU razinu koju su kršile lokalne i županijske vlasti u 8 godina u preko 180 lokalnih vlasti nisu raspisali ni 1 natječaj za državnu zemlju u korist OPG , nisu potakli kupnju i zakup privatne zemlje i zato NEMAMO 10 - 15 000 opg KOJE SMO MOGLI IMATI I TU SE NAS DVA SLAŽEMO !
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Kaze statistika moj junače da je svega 3% ljudi sposobno biti poduzetnik. Najveća greška u Hrvatskoj poljoprivredi koju je učinio HSS tamo 2000 godina je ideja da svaki traktorista iz bivšeg PIK a moze biti nosioc poljoprivrednog gospodarstva. E ne može, nemaju svi znanja, sposobnosti ni resursa da bi bili poduzetnici. Koliko je vlasnika malih dućana propalo od 1990 do 2010 vjerojatno 95%. Koliko je vlasnika kamiona propalo,a ljudi su pošteno i marljivo radili i vozili kamion ali pojelo ih je tržišiste. Ovoliki broj od 120.000 poljoprivrednih gospodarstava drži samo poticaji da toga nema sve bi se svelo na 10 - 15.000 poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj koji i danas stvarno žive od onoga sto proizvedu i prodaju. Ostalih 100.000 je tu samo zato jer im poticaji to omogućuju. Ali ti nemaju nikakve šanse u budućnosti da prežive jer nemaju ni resursa ni financijskih kapaciteta za ulaganje u nove strojeve i novu tehnologiju. Pri tome ne mislim ni na velike ni na male vec na one koji ne mogu godišnje zaraditi bruto plaću koju ima načelnik njihove općine .
I l
prije 5 mjeseci
KAK U POLJOP .. BIT PODUZETAN AKO BRAVCE NEMRES PRODAT A OVI VUKOJEBI ILITI PRSUTARI DOVOZE BUTOVE IZVAN HR DRZAVA TO PODRZAVA I JOS IM DAJE ZLATNE PLAKETE KAO IZVORNO HRVATSKO SRAMOTA
mali poljoprivrednik
prije 5 mjeseci
Istina neki zarađuju,ali njima je svjetlo uvijek upaljeno,jer se griju kraj vatre koju država neprestano hajca.Čast izuzecima.Gdje je seljak pogriješio u zadnjih desetak godina,kada se još moglo živjeti od poljoprivrede?Povećao je površine i stoku,povećao je i prinose,a zarada nikakva.Nešto tu ne štima?
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Ljudski vijek se je produžio to je sigurno ali radni vijek je uvjek tu negdje oko 40 godina. I tih 40 produktivnih godina možemo privesti na više načina. Jedan uobičajan je da radimo za nekoga i za taj posao dobivamo plaću sukladno našem obrazovanju i radu. Drugi je da budemo sam svoj gazda to jest da budemo poduzetnici. I u ovom drugom slučaju moramo maksimalno zaraditi u zakonom zadanim okvirima. Ako ne zarađujemo onda smo promašili glavni cilj poduzetništva. A u poljoprivredi se vec dugo ne zarađuje,životarimo uz pomoć poticaja i to je nas problem. Naravno svi su nam krivi od ministra, agencije za plaćanje, lošeg zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu, Ukrajinske žitarice, mljeko iz Njemačke pa do sporazuma EU I zemalja Južne Amerike. Kad si u prostoriji u kojoj je mrak možeš ili proklinjati mrak ili upaliti svjetlo. Međutim i u takvim uvjetima ima onih koji su uspješni i zarađuju i oni onih koji vječto proklinju mrak.
mali poljoprivrednik
prije 5 mjeseci
Turizam i uslužne djelatnosti rastu,ok,ali netko treba negdje zaraditi novce da bi potrošio na te djelatnosti.Trgovina raste i profitira,ali netko negdje treba nešto proizvesti da bi se moglo trgovati.Problem je što su proizvođači,a posebno poljoprivrednici toliko obezvređeni da je to nevjerovatno,dok svi ostali u tom procesnom lancu dobro profitiraju.Svijet se može promatrati na više načina. Postoje i oni koji ga vide kao veliku šahovsku ploču. Na toj šahovskoj ploči igraju se igre moći i stjecanja prevlasti. Kuju se planovi i strategije koji obuhvaćaju desetljeća i kontinente. Smišljaju se sve suptilniji načini kako obuhvatiti tkivo društva i njime upravljati. Geopolitika je odavno shvatila da je hrana jedno od oružja,a globalizam je logičan slijed takvog poimanja.Carine i trgovinski ratovi samo pokazuju kako su širokim masama stvorili iluziju da je slobodno tržište glavni regulator kapitalističkog društva.
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Nisi u pravu, sva uslužna djelatnosti nekad se je to zvala tercijarne djelatnosti cvjeta. Turizam raste,proizvodnja eksuzivnih satova je na povijesnom vrhuncu. Za dobar Roleks sat koji košta vise od 100.000 eura čekaš par godina da ga možeš kupiti onaj jeftiniji od 15 - 20.000 eura možeš kupiti odmah. Znači da nije sve tako crno,na žalost takve sofisticirane stvari ne rade zemlje poput Hrvatske jer nemamo znanja za to. A znanje je ključ svega. Nikoga ne vređam ali kukuruz ili pšenicu zna proizvesti svatko i to rade svi po cijelom svijetu ali samo Talijani proizvode paštu i prodaju je isto tako po cijelom svjetu, Barilla pasta se prodaje od Hrvatske do Kine i Amerike,svugdje. Znači da ko zna i ima nešto posebno taj moze dobro zaraditi
mali poljoprivrednik
prije 5 mjeseci
Poljoprivreda i industrija će najviše platiti? Što drugo i preostaje,a da, eto slučajno vojna industrija cvate.Glupi influenceri zarađuju ozbiljne novce,a ljudi koji se danonoćno muče propadaju.To nam je naša zapadna demokracija omogućila,pa uživajmo.
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Zašto bi mjesao turizam i poljoprivredu junače? Turizam u cijelom svijetu raste i tendencija je da ce rasti jos više. Ljudi u cijelom svjetu sve vise zarađuju i zele putovati. Prosječna plaća u Kini je bila 2006 nekih 200 dolara danas je na nivou 1200 u velim gradovima i preko 2000 dolara. Hrvatska je zbog položaja vrlo zanimljiva jer smo najbliže toplo more srednjoj Europi koja je bogata od prije ( stare članice eu ) I sve bogatije nove članice eu. Problem je sta se turizam u Hrvatskoj svodi na obalu i na ljetnju sezonu što je relativno kratko ali i tako kratka sezona generira preko 25% BDP a,dok je poljoprivreda zaostala,ne konkurentna i ne isplativa grana privrede koja generira ispod 2% BDP a. I tu se vise ništa ne može učiniti.
I l
prije 5 mjeseci
NIJE MI JASNO KAK TURIZAM NIKAD NE PATI SAMO POLJOP...
Farma Lužak
prije 5 mjeseci
Mnogi nisu svjesni primjena i brzine kojom se promjene događaju. Poljoprivreda i industrija ce u najvećoj mjeri platiti ovaj trgovačko carinski rat između Amerike i ostataka svijeta. Ne piše nam se dobro
Damir Senjan
prije 5 mjeseci
Prodaš krave kupiš Grenland, pa će ledomci napraviti bliži put za uvoz iz Kine. Neče morati preko Suetkoga kanala dužim putem da se uvozi sve i svašta u EU ili USA.