Od 500 vjerovnika traži se otpis 300 milijuna kuna

Neovisni rezvizor BDO Croatia dao je pozitivno mišljenje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja dioničkog društva Badel 1862 za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca, 2021. godine. Badel 1862 nedavno je objavio nacrt predstečajne nagodbe upućen vjerovnicima. O planu će svoju finalnu riječ dati vjerovnici.

Njih čak 500 od ovog nekadašnjeg diva prehrambene industrije potražuju 456 milijuna kuna. Najveći Badelov vjerovnik je Meteor iz Đakova koji potražuje 139 milijuna kuna.

Nakon Meteora slijedi Ministarstvo financija s potraživanjem od 65 milijuna kuna. Značajni vjerovnici su Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (89 milijuna kuna), Atlantic grupa (42 milijuna kuna), ruska Sberb bank (37,4 milijuna kuna), Ataco iz Mostara (33 milijuna kuna). Ministarstvo poljoprivrede od Badela potražuje samo 300 kuna.

Prodaje se upravna zgrada?

Badel je prvih devet mjeseci u prošloj godini ostvario dobiti nakon dugog niza godina poslovanja s gubitkom. Ostvareni su prihodi od 213.3 milijuna kuna, dok su rashodi iznosili 191,9 milijuna kuna. Ocjena je da društvo sada posluje stabilno i u mogućnosti je uredno servisirati postojeće obveze, ali da je i dalje prisutan problem podmirenja obveza iz prethodnih razdoblja, a zbog kojih je otvoren proces predstečajne nagodbe.

Plan financijskog restrukturiranja predlaže otpis 60% duga prema tijelima javne uprave i tvrtkama u većinskom vlasništvu države s rokom otplate preostalog duga od pet godina.

Prema privatnom sektoru ide se s traženjem otpisa 70% duga s rokom otplate preostalog duga u četiri godine. Plan restrukturiranja uključuje prodaju proizvodnog pogona u Borongaju, upravne zgrade u Vlaškoj i zemljišta u Sv. Heleni. Operativno se planira poboljšati pozicioniranost proizvoda na policama trgovina te širenje i povećanje distribucije u HORECA kanalu, modernizaciju pogona, nove marketinške aktivnosti.

Dingač otišao u stečaj

Sigurno je kako je na lošu poslovnu situaciju u Badelu veliku ulogu imalo sve što se događalo na hrvatskom tržištu alkoholnih i bezalkoholnih pića, kao i grožđa. Dovoljno je spomenuti kako se hrvatsko tržište vina našlo u nezavidnom položaju, pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU.

S istoka su police dućane punila jeftina stolna vina u pet ambalaži iz Makedonije, a sa zapada su svoju priliku vidjeli Francuzi. Oni su novo tržište iskoristili za plasman korektnih buteljiranih kvalitetnih vina koji su financijski značajno konkurentniji od kvalitetnih vina domaćih proizvođača.

Socijalna komponenta Badela

Tome treba dodati i nered na tržištu grožđa. Osim što se na veliko prodavalo makedonsko crno, ni domaći proizvođači nisu propustili priliku za lov u mutnom. Nisu rijetki slučajevi kada se grožđe kod boljih berbi prodavalo na crno, dok se kod loših berbi prodavalo Badelu. Badel je kao državna tvrtka uvijek imao tu socijalnu komponentu i otkupljivao proizvode domaćih vinogradara.

Većina navedenog utjecalo je i na druge hrvatske vinare. Badelov slučaj zasigurno će i dalje privlačiti interes domaće javnosti jer se radi o značajnoj tvrtci za domaću industriju. S druge strane manje se govori o stečaju Poljoprivredne zadruge Dingač koja duguje 42 milijuna kuna, od čega čak 27,2 milijuna pelješkim vinogradarima. I u Dingaču gledaju prema Zagrebu, konkretno Badelu čiji je dio nekada bila. U Dingaču smatraju kako bi Badel 1862 trebao biti zainteresiran za njih kao strateški partner.

Foto: bigstockphoto.com, vverve