Ocat i chutney od smokve sve traženiji za izvoz

"Smokve su kod nas podcijenjeno voće i trebale bi dobiti veću pozornost u gospodarskom smislu", kaže to dipl. agronom Marko Komparić s istoimenog OPG-a iz Pule, koji se uzgojem smokava bavi više od desetljeća.

Broji jedan hektar smokvika, a uzgaja četiri sorte: petrovaču bijelu, bružetku bijelu, bjelicu i zamorčicu. Potonja je kasnija sorta koja sazrijeva od osmog do desetog mjeseca, ali u naravi sve ovisi o vremenu, kondiciji stabla biljke. Prošle mu je godine kaže urod smokava bio prihvatljiv i manje stresan od godine prije, jer nije bilo velike suše.

Smokvike najbolje zasaditi u blizini vode

Iako smokve traže dosta sunca i topline, za rast im je važna i voda, pa je smokvike najbolje ustrojiti u blizini potoka ili rijeke. Stara "biblijska" biljka iz porodice dudova (Moraceae), zahtjeva rastresito tlo odnosno da nije močvarnog karaktera, a agronom svoje dohranjuje peletiranim gnojivom. Prilagodljivo je smokvino stablo kaže on otkrivajući kako se "puno smokava može zamijetiti i po nacionalnim parkovima", što ukazuje na činjenicu da mogu opstajati u različitim uvjetima (krševit i nekultiviran teren).

Uz smokvik i maslinik

Smokvik gospodina Komparića još je u razvoju, doseže polako svoju zrelost, a uz njega su napominje "spojili i maslinovo ulje" odnosno uzgoj maslina kojih imaju na jednom hektaru. Proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje i to hladno prešanim postupkom, a prodaju ga 0,25 po 30 i 0,50 po 50 kuna. Kada je o smokvama riječ, izuzev jake suše, često im plodove ubiru ptice, posebice šojke, ali ima i insekata.

Što je veća suša, više i štetnika zlatnih mara

Što je veća suša i njih je veći broj, a posebice "zlatnih mara" odnosno ružičara koji se inače slaste cvjetovima ruža. OPG Komparić planira svoju proizvodnju još oplemeniti, a posebice kasnim sortama poput bružetke bijele koje dosta ima po Dalmaciji. U Istri je ta vrsta rjeđa, iako joj je plod dobar za jelo i preradu, ponajprije džemove i pekmeze (razlika je u količini šećera) i svojevrsnu zimnicu od smokava.

Ocat od smokava, pekmez, sušene smokve

OPG Komparić od svojih smokava proizvodi ocat, pekmez, a smokve suše i prodaju na sajmovima zdrave hrane poput onih u Opatiji, Rijeci, ali i na eko tržnicama u Puli i Rovinju. Kilogram smokava ovisno o vremenu dozrijevanja, u prosjeku im stoji od 20 do 30 kuna. Udruženi su Komparići i u udrugu Istarski eko proizvod koja im kao članovima olakšava rad, utoliko više jer su za svoje proizvode dobili i odličja. Udruga je doznajemo i inicijator eko tržnice u Puli i Rovinju, pa je proizvođačima nešto lakše gospodarski opstajati.

Širenje smokvika sortama sivkom, zelenka, pinčica

Ove godine namjerava Puljanin smokvik proširiti i to sortama iz Slovenije (oko pet sorti) poput sivke, zelenke, pinčice i dr. Kako će se te biljke ponašati na istarskom podneblju tek će vidjeti, kaže naš sugovornik. Dodaje da su plodovi smokava itekako osjetljivi, a posebice za vrijeme berbe jer se lako dodirom oštete, a ne mogu se brati prije no što pravovaljano sazriju.

Svježe se ne mogu dugo čuvati, a kako plod smokve ima dužu peteljku (lako se ne odvaja od ploda), treba ih pažljivo (od)rezati i slagati u kartonske kašete. Smokve nakon berbe odlaze na hlađenje odnosno dalje u preradu, prodaju ili sušenje. Uzgajivači smokava u Istri, svoje proizvode mogu predstaviti svake godine na rujanskom Festivalu smokava u gradiću Barbanu, gdje OPG Komparić ocat od smokava prodaje 0,25 po 35 kuna, a 0,50 po 60 kuna za bocu.

Chutney od smokava sve traženiji

Primamljivi ocat od smokava izuzetnog je okusa i privlači aromom kao i sve traženiji chutney (gusti umak) od smokava. O tome razmišlja li o izvozu svojih proizvoda, agronom kaže kako valja izaći na tržište, ali i poraditi na marketingu koji traži financijske izdatke. U Hrvatskoj je smokva kao voćka zapostavljena, jer "smatra se da je ima posvuda, pa zato ništa i ne vrijedi", žali nam se.

Preko granice je stav drukčiji, pa je tako u Sloveniji, Austriji ali i Njemačkoj smokva itekako kozumirana i tražena. Komparići imaju "neke kontakte sa inozemstvom", ali tek trebaju vidjeti kako će se pregovori razvijati. Pod teretima bankarskih zajmova na sreću nisu, a na gospodarstvu rade svi: roditelji, sestra našeg sugovornika i kako kaže svatko je u"svom dijelu afiniteta". Imaju i svoju sušaru odnosno sušilicu koju su ustrojili vlastitim sredstvima.

U zaživljavanju smokvika nekada pomagala lokalna samouprava

Svojedobno im je u zaživljavanju smokvika pomogla lokalna samouprava i to u financiranju trećine iznosa sadnica (jedna je koštala oko 60 kuna), ali danas nije tako. Za višegodišnje nasade u ekološkoj proizvodnji u prijelaznom razdoblju, po hektaru plaća se nešto više od 800 eura, a kada ona u potpunosti zaživi, iznos je za stotinjak eura manji.Takva je zasada politika europske unije. Potonje nema kada je riječ o buri koja je također prijetnja smokvama jer im može raskoliti stablo, koje je lomljivo posebice ako je velike mase.

Najoptimalnija visina stabla smokve tri metra

Visina do tri metra najoptimalnija je za "drvo“" smokve doznajemo iz prve ruke. Iako trpe temperature ispod ništice, minus pet pa i više, smokve im se ipak neće previše prilagoditi. Agronom Komparić kaže kako ga ovih dana očekuju radovi u smokviku od orezivanja i oblikovanja grana, uklanjanja polomljenih, a valja se pripremiti i za obradu zemlje, jer proljeće nije daleko. Ove su, ali i prošle godine bilježili nešto hladnoće (snijeg), koja će im vjeruju u konačnici dobro doći zbog smanjenja štetnika. Bit će to dobro i za ostalo voće koje uzgajaju, a riječ je o šljivama, marelicama, breskvama,josti, jabukama, kruškama ali i jagodama, ribizlu i drugom bobičastom voću.

Foto: Pixabay/Angeleses, arhiva Marka Komparića