Nijemci poludjeli za "Slavonskim koktelom"

"Prije 10 godina otišao sam u mirovinu iz zadarske Maraske. Imao sam nešto para, pa mi je žena Cvita rekla: ajde ti u Debeljak, raditi nešto u polju, bolje to nego da mi se skitaš po kafićima.

Tako je započela priča s našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom CD Raspović (Cvita i Dragutin Raspović)", uvodi nas u svoju poljoprivrednu poduzetničku priču Dragutin Raspović - dok se supruga Cvita smije sa strane. Ovaj neumorni čovjek dokaz je stare tvrdnje kako je jedino promjena ono što je stalno i sigurno.

Znanje pretočio u likere

Dugogodišnji tehnolog u Maraski, tvornici alkoholnih i bezalkoholnih pića, bio je čovjek koji je kontrolirao ulaz sirovina i izlaz proizvoda. Kroz njegovu procjenu prošlo je sve što je ušlo i izašlo u tvornicu, stekao je ogromno iskustvo, vidio sve što valja i ne valja, koja roba ide na tržištu i svoje znanje pretočio u paletu od 10 likera.

"Mi smo ti u Maraski proizvodili za Šobanku, koji se danas više ne proizvodi u Zadru. To je liker koji je bio pola kruškova, pola šljivovica. Išlo je na vagone toga. Nijemci su bili ludi za tim pićem, a i danas su", govori Raspović, a svemogući google ga potvrđuje.

Sa lavande na alkoholna pića

Upisivanjem pojma Šobanka u tražilicu odmah se izbacuju stranice na njemačkom jeziku na kojima se reklamira i prodaje ovaj liker. Nijemci su i danas ludi za ovim hrvatskim proizvodom.

"Ja ovaj liker prodajem pod imenom Slavonski koktel. Probao sam pod drugim, koje je Nijemcima prepoznatljivije, ali su mi iz Zagreba zabranili njegovo korištenje. Međutim to ne smeta. Kada Nijemac vidi boju mog Slavonskog koktela, on odmah zna o čemu se ovdje radi, a kad proba kupovina je sigurna."

Inaće, Raspović nije počeo s likerima, nego je na njih prešao kada je prepoznao pravi trenutak na tržištu. Godine 2006. počeo je s lavandom i danas ima 2.000 stabljika. Tada je lavanda bila hit, a danas je otkupna cijena pala.

Ljudi su prepoznali mogućnost zarade, podigli su se nasadi i tržište je na povećane količine reagiralo padom otkupnih cijena. Raspović je s lavande prešao na likere na nagovor prijatelja i ponovno pogodio. Ipak nije zarada ona što ga primarno vuče na zemlju u Debeljak odakle je došao u Zadar s pet godina.

"Nema ovdje neke velike zarade. Porkijem troškove i ostane nešto sitno. Ovo radim prvenstveno iz osobnog zadovoljstva, zato što volim raditi na zemlji", kaže za kraj Raspović.