Nepoštivanje trgovačkih praksi: Veliki poduzetnici odugovlače, mali plaćaju u roku

U postupcima koje se odnose na nepoštene trgovačke prakse, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), prošle je godine riješila 62 predmeta, od toga 9 upravnih i 53 neupravna.

"Agencija je obradila i veliki broj ugovora sklopljenih s dobavljačima trgovaca, otkupljivača i prerađivača i priloga aneksa, te općih uvjeta poslovanja. Od ukupno 9 okončanih upravnih predmeta koji su svi pokrenuti po službenoj dužnosti, povod za pokretanje 5 upravnih predmeta bila su saznanja iz anonimnih prijava, a 4 su pokrenuta na temelju istraživanja stanja na tržištu“, istaknuo je na 6. sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.

Dodao je kako je tijekom 2019. godine dovršeno istraživanje stanja na tržištu voćem i povrćem pokrenuto 2018. godine koje je rezultiralo pokretanjem postupaka protiv većeg broja otkupljivača. Napomenuo je i kako primarni cilj nije kažnjavanje već uspostava pozitivnog poslovnog ozračja i poštivanja poštenih trgovačkih praksi. 

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković naglasila je da su izmjene i dopune Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom pripremljene te su upućene drugim državnim tijelima na mišljenje, a nakon usvajanja na Vladi bit će upućene u javno savjetovanje.

Strah poljoprivrednika od potencijalnog raskida ugovora

Republika Hrvatska jedna je od država članica koja je ovaj Zakon usvojila i prije donošenja europske Direktive, no Marijana Petir predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora stava je da nismo postigli željeni učinak što potvrđuje i Izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja iz kojeg se prema malom broju prijava može iščitati strah poljoprivrednika od potencijalnog raskida ugovora od strane trgovaca ili otkupljivača u slučaju prijave nepoštenih trgovačkih praksi.

HGK: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi nije smanjio uvoz

Problem predstavljaju i kriteriji prihodovnih cenzusa (100 milijuna kuna za trgovce i 50 milijuna kuna za prerađivače) kao uvjeta za pokretanje upravnog postupka kojim se ove prakse utvrđuju.

"Čini se da nepoštene trgovačke prakse, koje su nastale u poslovanju s tvrtkama s manjim prihodovnim cenzusom, prolaze bez sankcija“, rekla je Petir upitavši Cerovca o postojanju zakonskih osnova kojima bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja o ovim vrstama prekršaja izvještavala Državni inspektorat koji bi po istima postupao u skladu sa Zakonom o trgovini.

Predsjednica odbora upozorila je i na probleme vezane uz kalibriranje, neizdavanje otkupnog bloka i/ili otkup proizvoda po cijenama koja je niža od cijene za klasu koja se isporučuje na što se posebno žale proizvođači mandarina. Podsjetila je i na prodaju tovne junadi iz drugih država članica po dampinškim cijenama istaknuvši kao se ovaj problem odnosi i na druge sektore (svinjogojstvo, voće, povrće, mlijeko...), a može se riješiti snažnijim kontrolama, nedvosmislenim sankcijama i provođenjem zelenih javnih nabava ili plasiranjem domaćih proizvoda na tržište kroz kratke lance opskrbe. 

Veliki poduzetnici odugovlače s plaćanjem

Cerovac je odgovarajući na pitanja istaknuo kako veliki poduzetnici u odnosu na koje se vode postupci koji se odnose na  kršenja Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi uglavnom čekaju pravomoćnost rješenja i odugovlače s plaćanjem dok ih mali poduzetnici plaćaju u rokovima, a od utvrđenih povreda u iznosu od 3,5 milijuna kuna, ukupno je naplaćeno 434.000 kuna. 

Marijana Petir: Vlada mora reagirati, tržište je preplavljeno uvozom po dampinškim cijenama

"Nepravilnosti vezane uz kalibriranje teško je utvrditi, a što se tiče propisivanja standarda kvalitete proizvoda istaknuo bih kako bi se isti mogli propisati i vjerujem da bi to, prema mojim saznanjima, bilo u skladu s pravilima Unije", pojasnio je predsjednik Vijeća te naglasio kako je zabranjena prodaja proizvoda ispod najniže cijene u nabavnom lancu.

Zbog postojanja disbalansa između trgovaca, otkupljivača i prerađivača donesen je ovaj Zakon kako bi se sankcionirale nepoštene trgovačke prakse i istim je bilo potrebno odrediti prihodovni cenzus. Razina cenzusa može se promijeniti izmjenama koje su najavljene, a kako Agencija nema mogućnost nenajavljenih nadzora i pretraga to bi također bilo potrebno izmijeniti, čulo se na sjednici. Kao najpozitivniji učinak Zakona, Cerovac je istaknuo osiguranje likvidnosti i ubrzanja plaćanja.