Na snagu stupila nova pravila za džemove, med i sokove

Građani Europske unije od sada će na policama trgovina pronalaziti džemove s više voća, jasnije označene voćne sokove i med čije će podrijetlo biti vidljivije nego dosad. Na snagu je stupila nova europska direktiva koja uređuje sastav, nazive i označavanje meda, džemova, voćnih sokova te pojedinih mliječnih proizvoda.

Riječ je o modernizaciji propisa koji su godinama bili na snazi, ali više nisu odgovarali promjenama na tržištu ni zahtjevima potrošača za transparentnijim informacijama o hrani koju kupuju.

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, koja je bila stalna izvjestiteljica za sigurnost hrane, ističe kako će građani promjene osjetiti već pri sljedećoj kupnji.

"Godinama smo imali situaciju da kupujete džem koji ima više šećera nego voća ili med za koji ne znate odakle dolazi. Od danas tome dolazi kraj jer će proizvodi morati biti zdraviji, a informacije jasnije", poručila je Borzan.

Džemovi s više voća

Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se upravo na džemove i pekmeze. Prema novim pravilima, minimalni udio voća u džemu povećava se s dosadašnjih 350 na 450 grama po kilogramu proizvoda. Kod "extra" džemova prag se podiže s 450 na 500 grama voća po kilogramu.

Cilj je, ističu europski zakonodavci, vratiti naglasak na glavni sastojak proizvoda, voće, te smanjiti udio šećera koji je dosad često dominirao u sastavu.

Promjene donose i preciznije označavanje voćnih sokova. Potrošači će lakše razlikovati proizvode koji sadrže samo prirodno prisutne šećere od onih kojima su šećeri dodavani tijekom proizvodnje.

Slovenac prodavao otrovni pekmez, dvoje hrvatskih državljana završilo u bolnici

Istovremeno se uvode i nove kategorije proizvoda sa smanjenim udjelom šećera, čime se proizvođače dodatno potiče na razvoj zdravijih alternativa.

"Danas mnogi građani izbjegavaju sokove jer misle da su puni dodanog šećera, iako to ponekad nije slučaj. Nova pravila uklanjaju tu zabunu i omogućuju informirani izbor, ali i potiču proizvođače da ponude zdravije opcije", smatra Borzan.

Šira uporaba naziva "marmelada"

Novost je i promjena pravila vezanih uz naziv "marmelada". Dosad se taj naziv prema europskim propisima mogao koristiti isključivo za proizvode od citrusnog voća, dok će se ubuduće moći primjenjivati i na džemove od drugih vrsta voća.

Time se europska pravila približavaju svakodnevnoj uporabi tog naziva u mnogim državama članicama.

Posebnu pozornost nova direktiva posvećuje medu. Dosadašnje oznake poput "mješavina meda iz EU i izvan EU" često su kod potrošača izazivale nedoumice o stvarnom podrijetlu proizvoda.

Prema novim pravilima, proizvođači će morati jasno navesti zemlje iz kojih med potječe, što bi trebalo povećati transparentnost tržišta i pomoći kupcima pri odabiru.

"Med je jedan od proizvoda gdje su potrošači najčešće bili dovedeni u zabludu. Ljudi misle da kupuju domaći ili europski med, a zapravo dobiju mješavinu nepoznatog podrijetla. Sada će točno znati što kupuju, a time štitimo i naše pčelare od nepoštene konkurencije", istaknula je Borzan.

Iako nova pravila vrijede od danas, potrošači neće odmah na policama vidjeti isključivo proizvode proizvedene prema novim standardima. Naime, proizvodi proizvedeni i označeni prema starim pravilima moći će se prodavati do isteka roka trajanja.

To znači da će prijelaz na nova pravila biti postupan, no dugoročno bi europski potrošači trebali dobiti kvalitetnije proizvode, više informacija o njihovu sastavu i podrijetlu te zdravije prehrambene opcije.