Mreža tradicijskih proizvođača Terra Madre Balkans: Slow Food čuva gastronomsku baštinu

Slow Food, to je hrana s licem, slikovito je objasnila Dessislava Dimitrova, predsjednica Slow Food pokreta Bugarske, zainteresiranom parlamentarcu tijekom 5. susreta Terra Madre Balkans ovog svibnja u Bruxellesu. Iako je hrana, pored zraka, naša esencijalna životna potreba malo znamo o njezinom podrijetlu i načinu proizvodnje, a poglavito o negativnom utjecaju na ljudski organizam i okoliš. Terra Madre Balkans je mreža koja udružuje Slow Food organizacije iz 11 zemalja regije i osnovana s ciljem pomoći malim tradicijskim proizvođačima hrane pri europskim integracijskim procesima.

Povijesno-kulturna povezanosti i slični društveno-ekonomski uvjeti zemalja jugoistočne Europe iziskuju zajedničku borba za očuvanje prehrambene tradicije i rijetko očuvanih poljoprivrednih praksi u EU. Bogatstvo raznolikosti tradicije i izniman agrikulturni potencijal vrlo su često u raskoraku između zakona, njihove implementacije i stvarnosti na terenu. Naziv ovogodišnjeg susreta u Bruxellesu bio je ''Budućnost gastronomske baštine Balkana''. 

Zajednička poljoprivredna politika EU

Okupljanje i prezentacija prehrambenih zajednica iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Rumunjske i Srbije u samom srcu europskog parlamenta, imala je za cilj povećati vidljivost i važnost očuvanja tradicijskih znanja i proizvoda te utjecati na odluke pri donošenju zajedničke poljoprivredne politike EU. Slow Food nastoji ukazati da strategija poljoprivredne politike Unije treba uključiti ne samo proizvodnju i trgovinu nego i kvalitetu hrane, održivi razvoj i racionalno iskorištavanje resursa te društvene i kulturne vrijednosti europskog prostora. Pojednostavljeno, Slow Food nas podsjeća da je itekako važno doživljavati hranu kao najboljeg prijatelja svog zdravlja, kao kulturnu kaloriju ili nostalgičnu senzaciju.

Arancini, mantala i pelješki varenik 

Danas Terra Madre Balkans mreža broji 1.500 članova, 24 projekta izravne pomoći malim tradicijskim proizvođačima, 15 školskih programa i 50 kuhara. Hrvatska je ponosni član te mreže od samog osnutka 2010. godine i zahvaljujući udruzi Kinookus i Slow Food Dubrovnik imali smo čast ugostiti 3. konferenciju Terra Madre Balkans, s više od 300 delegata, u Dubrovniku 2014. godine. Ove godine u Bruxellesu, na izložbi u EU parlamentu, Hrvatsku su predstavljali: arancini (ušećerena kora od naranče i limuna), jari grah (grahorica poznata i pod nazivom sikirica), mantala (kolač od mošta), prošek (desertno vino) i pelješki varenik (ukuhani mošt od grožđa Plavca malog) koji je ujedno i Presidij Slow Fooda. Bogatstvo hrvatske gastro tradicije predstavio je naš poznati kuhar David Skoko objedinivši ove namirnice u svoju kreaciju na specijalno organiziranoj večeri u jednom od briselskih restorana.

Terra Madre & Salone del Gusto 2018

Ponovni susret tradicijskih proizvođača Terra Madre Balkans mreže održat će se za dvije godine a do tad članovi imaju priliku sudjelovati na najvažnijem međunarodnom gastro festivalu koji organizira Slow Food, Terra Madre & Salone del Gusto u Torinu. Ovo, 12. izdanje manifestacije odvijat će se od 20-24. rujna 2018 pod motom ''Hrana za promjenu'' i Slow Food očekuje nadmašiti brojke iz 2016 (900 izlagača iz 100 zemalja i više od milijun posjetitelja). Terra Madre i Salone del Gusto će na preko 100 m2 izložbenog prostora predstaviti izlagače Terra Madre Balkans mreže iz više od 50 zajednica hrane (food community) i Slow Food Presidia (udruženje proizvođača).

Osim jedina dva Presidia-Ljubitovički češnjak Šarac i Pelješki varenik, Hrvatsku će u Torinu predstavljati OPG Šenjug iz Poznanovca s prirodnim sokovima i marmeladama, I&B delicije iz Zagreba s pekarskim proizvodima i Slatko moje zeleno iz Donje Stubice sa grahoricama i zimnicama, te Konoba Mato iz Pupnata s otoka Korčule.