• Antun Golubović
  • 20.06.2017. 07:30

Kulen i šunka uskoro nusproizvodi - slanine!

Slanina od crnih svinja svakim danom je sve traženija. To znači da bi u finalnoj proizvodnji slanina bila ta koja bi platila svinju, a sve ostalo bi bio dobar i kvalitetan nusproizvod!

  • 6.714
  • 781
  • 0

"Kupci su dijelom Zagrepčani, dok jedan dio dolazi iz Istre I Dalmacije. Oni u biti kupuju, odnosno dolaze po dvije, tri svinje za vlastite potrebe. To je čest slučaj. No, veće količine svinja otkupljuje tvrtka Zdravka Runtaša, Igo-mat iz Samobora koji od naših svinja proizvodi Samoborsku salamu, ali i ostale delicije njhovog kraja", priča nam Antun Golubović iz sela Đurići u županjskoj posavini, koji na svom gospodarstvu ima oko 140 grla Crne slavonske svinje.

Od toga je 65% crnih svinja. Krmača je na njegovu imanja 15 komada i to Crne svinje, a ima i devet ostalih, a od toga i tri krmače pasmine Durok. Golubovića smo zatekli u trenutku rada na održavanju mehanizacije. On inače obrađuje 26 hektara zemlje na kojoj proizvodi hranu za svinje. U sjetvi je to pretežno kukuruz, ječam, pšenica, tritikal, zob i soja.

Antun Golubvić - uzgajivač crne slavonske svinje iz županijske Posavine

I naravno neizostavna je lucerna na gospodarstvu, kaže naš domaćin. "Od opreme imam mješaonu stočne hrane i profesionalnu pržionicu kave. U njoj termički obrađujem soju da se oslobodi ureaze tako da svu potrebnu hranu proizvodim na poljoprivrednim površinama. Zbog nedostatka skladišnog prostora koristim se sezonskom stočnom hranom. To znači da poslije žetve stoku hranim pšenicom, ječmom, tritikalom i zobi dok ne dođe novi kukuruz u jesen", kaže Golubović obilazeći s nama ograđeni prostor u kojemu drži tovljenike gdje im svakodnevno kosi lucernu i daje dva puta na dan. Ujutro i predvečer.

"U svinjcu koji se nalazi u sklopu ograđenog prostora, ili kako se kod nas kaže toru, se nalazi hranilica u kojoj tovljenici imaju hrane u izobilju. Tako da kod mene s 18 mjeseci starosti tovljenici postižu težinu od 180 do 200 kg žive vage. Jedan dio su križanci fajferice, kako Crne slavonske svinje zovu mnogi, i Duroka.

Kupci traže malo veću svinju

A razlog je što kupci traže malo veću svinju, a to znači 200 i više kilograma. A važno je da ima i zadovoljavajuću kvalitetu mesa, ali i nešto veću mesnatost što se dobije s ovim križanjem. Meso fajferice svakim danom je sve traženije i kupac više se pojavljuje gotovo svakodnevno, tako da će u skoroj budućnosti fajferica ili takozvana Crna slavonska svinja na malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima zasjeniti uzgoj mesnih pasmina svinja .

Slanina kao najvrijedniji proizvod fajferice

Slanina od crnih svinja svakim danom je sve traženija jer ju doktori preporučuju oboljelim od malignih bolesti kao što su raznorazni tumori, karcinom i leukemije. Potražnja slanine se proširila i u druge države, a posebno u Njemačkoj gdje se ne pita za cijenu već samo da li je ima. To znači da bi u finalnoj proizvodnji slanina bila ta koja bi platila svinju,a sve ostalo bi bio dobar i kvalitetan nusproizvod. Tu mislim na kulen, kobasicu i slavonsku šunku samo što za taj posao gdje bi se išlo u finalizaciju tj. preradu ipak treba malo veća obitelj zbog obima svih poslova.

Moj cilj je ići na 25 krmača fajferica od kojih bi godišnje proizvodio 200-tinjak tovljenika od 170 do 220 kg. Jedan dio ostavljao bi se kao rasplodni materijal, a jedan dio za pečenke i tu bi se zakružila jedna cijelina. Uporno i odgovorno tvrdim da jedno obiteljsko gospodarstvo može pristojno živjeti s 25 do 30 hektara zemljišta i 25 do 30 krmača. No, tu postoji jedan veliki problem. A to je što se radi o poslu od 365 dana u godini i to neće svatko da radi. Jer stočar se ne postaje preko noči, već se kao stočar moraš roditi da bi taj posao volio i da bi ga radio sa zadovoljstvom. A poslije toga dolazi finacijsko zadovoljstvo jer svako tko prvo gleda na zaradu, a onda na stoku, u ovom slučaju svinje, taj posao nije za njega, ističe Golubović koji nam je pokazao i što posjeduje od mehanizacije za obradu zemlje. Ima skoro sve što je potrebno osim kombajna.

Stranci zainteresirani za fajfeicu kao sirovinu

Treba podsjetiti i na jednu činjenicu. Danas, meso od crnih svinja konzumiraju samo dvije vrste ljudi, a to su uzgajivači i oni koji imaju dosta novca i ne pitaju za cijenu već kvalitetu, a takvih je malo u našoj zemlji .Ali se zato polako pojavljuju stranci, a to su ponajprije Nijemci, Austrijanci i Talijani koji su zainteresirani za kupnju crnh svinja kao sirovinu za njihove delicije tako da je sigurna budućnost fajferice koja je bila na korak do izumiranja", kaže na kraju Antun Golubović.


Fotoprilog


Tagovi

Fajferica Svinja Crna slavonska svinja Antun Golubović


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi