• Sigurnost hrane
  • 20.10.2019. 16:30

Koliko je nekontrolirana upotreba antibiotika kod domaćih životinja opasna za ljude?

Idućeg mjeseca obilježava se Tjedan svjesnosti racionalne upotrebe antibiotika (World Antibiotic Awareness Week), dok je 18. studeni Europski dan posvećen racionalnoj upotrebi antibiotika.

Foto: Depositphotos/belchonock
  • 477
  • 32
  • 0

Koliko puta vam se dogodilo da u tavu stavite pileće ili svinjsko meso, a ono odjednom počne puštati vodu i smanjivati se. Jeste li se zapitali zašto je to tako? Naime, veliki bijeli komad šnicle ili šnicla od svinjskog mesa bez imalo masnoće ili napuhnuta piletina ukazuju na to da je riječ o hrani koje je zapravo puno aditiva, hormona i antibiotika.

Jedino u ovom slučaju je sigurna junetina, a razlog tome je što od spomenutih životinja ima različit način hranidbe. Zato, ako u mesnici primijetite ovakvo meso zaobilazite ga u širokom luku. 

18. studeni - Europski dan posvećen racionalnoj upotrebi antibiotika

Idućeg mjeseca obilježava se Tjedan svjesnosti racionalne upotrebe antibiotika (World Antibiotic Awareness Week), dok je 18. studeni obilježen kao Europski dan posvećen racionalnoj upotrebi antibiotika (EAAD- European Antibiotic Awareness Day). Cilj je skrenuti pažnju kako stručnjaka, tako i javnosti na opasnost koja prijeti javnom zdravlju zbog rezistencije bakterija na antibiotike. Podaci ukazuju da se širom Europe broj bolesnika zaraženih rezistentnim bakterijama povećava i da je rezistencija bakterija na antibiotike značajna prijetnja javnom zdravlju. 

Veterinar Dragan Rozmirov ističe kako u većini mesa i mesnih prerađevina ima antibiotika ili aditiva, a razlog tome je često neznanje onih koji uzgajaju stoku. "Nije rijedak slučaj da proizvođači i poljoprivrednici koji uzgajaju stoku za vlastite potrebe sami liječe svoje životinje. Oni se obično u tim situacijama savjetuju s drugim proizvođačima koji su imali iste probleme. Takva navika ima više štete nego koristi. Svatko kome se razboli stoka ili perad trebao bi potražiti pomoć stručnjaka odnosno veterinara. Bez nadzora doktora veterine dolazi do pogrešnog liječenja i tada može nesvjesno ugroziti zdravlje ljudi, kao i zdravlje životinja. Mnogi ne znaju kada smiju, a kada ne dati antibiotike," objašnjava sugovornik.

Antibiotici i u stočnoj hrani

Kako objašnjava period od posljednjeg davanja medikamenta do klanja životinja i konzumiranja mesa naziva se karenca. Životinja se smije zaklati tijekom karence kada izlučuje lijek iz organizma i kada utjecaj medikamenta u tijelu padne ispod opasne doze koja može biti štetna za ljudsko zdravlje. Samo takvo meso je sigurno. Zato je, kako naš sugovornik, potrebno i iskustvo i znanje koje imaju veterinari, a odnosi se na to da je za sve lijekove u prometu potrebno znati karencu odnosno period kada se meso smije, a kada ne konzumirati. U mnogim europskim zemljama strogo se vodi računa o reziduima različitih antibiotika u mlijeku, mesu i jajima. Analizirana hrana u kojoj se utvrdi da ima više kemijskih supstanci nego što je to dozvoljeno proglašava se neupotrebljivim za prehranu.

Međutim, osim ovog problema, postoje i mnogo veći kada je riječ o upotrebi antibiotika. "Ranije su se antibiotici koristili samo u liječenju životinja i tada nije bilo problema jer se točno znao period karence. Sada je situacija potpuno drugačija, jer se male doze antibiotika preventivno stavljaju u stočnu hranu. One se nakon toga deponiraju u mesu, a bakterije postaju otporne na njih. Ljudi koji jedu takvo meso, unose i antibiotike," objašnjava dr. Rozmirov.

Antibiotici kao stimulatori za brži rast životinja

Sulfonamidi i antibiotici se još koriste i kao preventiva, pa se zato i stavljaju u hranu kao stimulatori koji izazivaju brži rast životinja. Time se smanjuju troškovi proizvodnje, a sve na uštrb zdravlja. Naravno, takvo meso može izazvati razne bolesti kod ljudi, jer zaostali lijekovi i simulatori rasta u mesu mogu uzrokovati različite tegobe rezistentnosti na antibiotike. "Nađu li se u mesu zaostali antibiotici mogu dovesti do preosjetljivosti organizma. Zato treba biti vrlo pažljiv pri upotrebi antibiotika kod životinja," navodi sugovornik.

Inače, stručnjaci upozoravaju da ovakva hrana, prije svega piletina, može izazvati hormonske disbalanse u organizmu zbog kojih današnje djevojčice ranije ulaze u pubertet.


Tagovi

Antibiotici Zdravlje Karenca Liječenje životinja


Autorica

Ljiljana Milovanović

Poljoprivredna tehničarka voćarsko- vinogradarskog smjera sa bogatim novinarskim iskustvom u različitim medijima. Dobtinica nagrade za najbolju novinarku Dnevnika 2010. godine. Ljubitelj pasa.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi