Nakon svibanjskih kiša, lipanj je obilježilo toplo vrijeme što je gljivama u prirodi izuzetno pogodovalo. Osim opasnosti u branju, treba obratiti pažnju i na kupovinu gljiva na tržnicama.
Berači gljiva su vrlo aktivni od kako je počelo lijepo vrijeme, pa su se i određene količine našle u prodaji na tržnicama. Ipak, nijedna sezona ne prođe, a da nije došlo do greške, pa su pojedinci ili čitave obitelji završile u bolnici zbog trovanja. Zašto se to događa, objašnjava Dragić Tomić, predsjednik Gljivarskog društva Valjevo iz susjedne Srbije.
"Ova godina je zbog vremenskih uvjeta specifična jer zbog obilnih kiša i sada dosta sunca ima mnogo vrsta gljiva i u prirodi i na tržnici. U prirodi ih je još više, a kada je puno gljiva, više je i trovanja. Najčešće trovanje u valjevskom kraju je sa zavodnicom koja se zamijeni s lisičarkom jer su donekle slične," kaže Tomić.
Ono što je zanimljivo, ističe Tomić je što se gljivama ne truju početnici u branju ili pravi poznavatelji gljiva, već oni koji gljive godinama skupljaju na određenim mjestima i koji su sigurni u sebe.
"Mnogi berači gljiva nisu educirani na pravi način i smatraju da su sigurni, jer gljive beru na jednom određenom prostoru. Međutim, u tome je velika zabluda i opasnost, jer jedne godine na tom mjestu mogu biti jestive, a neke naredne godine otrovne gljive, tu nema pravila. Druga zamka u koju berači upadaju zbog loše edukacije je to što u prirodi jestive gljive imaju svoje dvojnice. Ako netko misli da ih može detektirati po boji klobuka, može se i prevariti, jer je to promjenjivo i delikatno čak i za vrsne poznavatelje," naglašava Tomić.
"Zelena pupavka je vrlo otrovna i njeno konzumiranje dovodi do smrtnog ishoda," upozorava Tomić i dodaje da je ona vrlo česta na našem području. Umjesto jestive ljubičastozelene zeke, vrlo lako se može ubrati zelena pupavka. Česta, kobna zamjena su i divlji šampinjoni i pupavka, koji su isti kada se pogledaju odozgo. Ali, pupavka uvijek ima bijele listiće, a šampinjoni nikada nemaju bijele već su u mladosti oni prvo ružičasti, a sa starošću polako tamne i budu kao čokolada.
Na tržnicama se prodaje i biserka koja je jestiva i vrlo ukusna, ali ima i dvojnika, to je gljiva panterova muhara i ona je smrtno opasna i s kojom se lako može zamijeniti. Nažalost, najveći broj sakupljača i onih koji ih prodaju nemaju nikakvog obrazovanja u ovom području.
"Sve se svodi na prenošenje saznanja s koljena na koljeno i uči po pričama starijih. Najveća je greška i ujedno zamka to što se prenose iskustva za prepoznavanje po boji klobuka što je inače najvarijabilniji dio i osobina kod gljiva," kaže Tomić, dodajući da kod nas, ipak, nema preveliki broj otrovnih, ali ni jestivih gljiva.
Jestive lisičarke rastu ispod lišća, dok slične otrovne zavodnice, kojima je već bilo trovanja i prethodnih godina, rastu busenasto na panjevima. Rudnjača koja je jestiva, pak, miješa se s otrovnom smrdljivom pupavkom. Za one koji ne znaju, vrlo rizične su biserke jer se lako mogu zamijeniti s vrlo otrovnim panterovom muharom. "Kod panterovke, međutim, meso je uvijek bijelo, dok kod biserke pocrveni," objašnjava Tomić.
Posebno se upozorava na zelenu pupavku, vrlo opasnu gljivu koja raste na svim mjestima i čija je smrtonosna količina tek 20 grama. "Što se tiče zelene pupavke, ja ne bih objašnjavao kako ona izgleda, jer ako netko ne zna kako izgleda zelena pupavka, on ne treba sakupljati gljive u prirodi," kaže Tomić.
Osim opasnosti u branju, kako upozorava Tomić, treba obratiti pažnju i na kupovinu gljiva na tržnicama, jer su se trovanja ranijih godina događala nakon što bi na tržnicama bile kupljene otrovne gljive za koje su prodavači tvrdili da su jestive!
Kupci gljiva na tržnicama su podijeljeni i dok jedni kažu da ih kupuju, jer smatraju da znaju razliku između otrovnih i jestivih, drugi su ih zbog straha prestali koristiti bez obzira na to što vole jela od gljiva. Ima i onih koji kupuju samo "sigurne" zeke, jer ih prepoznaju.
"Prodavače gljiva na tržnicama službeno nitko ne kontrolira," naglašava Tomić.
"Događalo se i da kupimo gljive pa ih bacimo, ako primijetimo da ima nekih nejestivih. Treba biti izuzetno oprezan pri kupovini," savjetuje Tomić.
Berači ne trebaju sakupljati gljive koje su mlade, i nisu otvorene, jer se tada mogu zamijeniti s nekom nejestivom ili otrovnom vrstom. Treba ih prije svega pustiti da dođu u stadij zrelosti. Prezrele gljive također ne treba brati, one nisu za jelo, a potrebno je da ostanu u prirodi.
"Tko ih može skupljati, tko kontrolira ubrane gljive, tko ih može prodavati na tržnici, to je potpuno slobodno. Prodaju gljiva može spriječiti samo komunalna inspekcija ako prodavače uoči na mjestu koje nije dozvoljeno za trgovinu. Neophodno je zato sustavno uređenje ovog područja kao što je to slučaj s drugim proizvodima na tržnici," smatra Tomić.
Podsjećamo, 2009. godine gljivama sakupljenim u prirodi otrovalo se 25 osoba u susjednoj Srbiji, a dvije žene i jedan mlađi muškarac životom su platili greške prilikom branja gljiva. U sva tri slučaja smrt je nastupila uslijed konzumiranja zelene pupavke. Tomić upozorava građane da budu vrlo oprezni i za svaku dilemu potraže savjet gljivarskog društva.
Tagovi
Autorica
Eurostat: Hrvatska je na trećem mjestu po rastu cijena mesa
Ukrajinska piletina zaražena salmonelom kriva za 300 infekcija - jedna osoba umrla
10 pouzdanih izvora informacija o hrani u Hrvatskoj
Turska drastično povećala izvoz durum pšenice, evo zašto
Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?
Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
Čini se da će nam godina biti lipa jer je u Osijeku svanulo prekrasno jutro! Neka je sretno svim Josipima, Josipama, Jozama, Jokama, Jožama, Više [+]
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Jadan je Hrvatski narod , pa na Balkan su doselili kao ne kršćani , dio su primili krčćanstvo , a dio u Bosni i Slavoniji prešli su na islam !Otac mi Više [+]
