Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene navodi da će bez temeljitih promjena u poljoprivredi Europska unija teško ostvariti cilj klimatske neutralnosti do 2050.
Europska unija mora hitno poduzeti odlučnije mjere kako bi smanjila klimatski utjecaj proizvodnje hrane i poljoprivrede, upozoravaju znanstveni savjetnici EU u opsežnom izvješću objavljenom u srijedu. Među ključnim preporukama nalaze se smanjenje potrošnje mesa u Europi te uvođenje poreza na emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede, prijedlozi koji će vjerojatno izazvati snažan otpor agrarnog sektora, piše Politico.
U izvješću na više od 350 stranica Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene navodi da će bez temeljitih promjena u poljoprivredi EU teško ostvariti cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine. Smatraju da je nužno postupno ukidanje subvencija za poljoprivredne prakse koje štete klimi te uvođenje novih ekonomskih mehanizama koji bi smanjili emisije iz sektora proizvodnje hrane.
Istodobno, naglašavaju da poljoprivrednicima treba pružiti snažnu financijsku potporu kako bi lakše prešli na održivije načine proizvodnje. Predlažu povećanje sredstava za ulaganja u zelene tehnologije, ali i dodatnu pomoć za prilagodbu sve češćim sušama, ekstremnim vremenskim prilikama i drugim klimatskim rizicima.
No, svaka rasprava o smanjenju emisija u poljoprivredi posljednjih je godina postala politički izuzetno osjetljiva. Veliki prosvjedi poljoprivrednika diljem Europe, često obilježeni kolonama traktora na ulicama glavnih gradova, te snažan pritisak poljoprivrednih lobija doveli su do toga da Bruxelles i mnoge nacionalne vlade izbjegavaju izravno regulirati emisije iz poljoprivrede.
Predsjednik savjetodavnog odbora Ottmar Edenhofer upozorava da odgađanje promjena više nije opcija.
Svjetska proizvodnja mesa u padu 2026., prvi put nakon šest godina
"Ako Europska unija želi postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, poljoprivredni sektor mora sudjelovati u smanjenju emisija", istaknuo je. Prema njegovim riječima, emisije bi se trebale postupno oporezivati, dok bi se prikupljena sredstva koristila za financiranje tranzicije poljoprivrednika prema održivijim praksama.
Iako politički osjetljive, ove preporuke nisu nove u znanstvenim krugovima. Brojni stručnjaci već godinama upozoravaju da proizvodnja hrane značajno doprinosi globalnom zagrijavanju. Procjenjuje se da cijeli prehrambeni sustav,od proizvodnje i prerade do potrošnje i otpada, stvara oko trećinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u svijetu.
Unutar EU oko 31 posto emisija povezano je s prehrambenim sustavom, pri čemu se više od polovice stvara tijekom same poljoprivredne proizvodnje. Velik dio dolazi od metana koji proizvodi stoka, osobito goveda, ali i od korištenja gnojiva, goriva za poljoprivredne strojeve i drugih aktivnosti na farmama.
Znanstvenici posebno kritiziraju Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), najveći program subvencija u EU koji troši oko trećine europskog proračuna. Iako sadašnji sustav uključuje određene mjere za zaštitu klime i bioraznolikosti, prema njihovoj ocjeni on i dalje potiče prakse koje povećavaju emisije.
U izvješću se predlaže postupno ukidanje subvencija povezanih s proizvodnjom stoke, koje čine oko pet posto proračuna ZPP-a. Također se dovodi u pitanje model potpora temeljen na veličini poljoprivrednog zemljišta, koji čini gotovo 40 posto proračuna programa, jer potiče intenzivnu proizvodnju umjesto alternativnih načina korištenja zemljišta, poput pošumljavanja.
Uz reformu poljoprivrednih potpora, znanstvenici predlažu i uvođenje sustava određivanja cijene ugljika u poljoprivredi, sličnog postojećem sustavu trgovanja emisijama koji se već primjenjuje u energetici i industriji. Prema prijedlogu, poljoprivredne emisije trebale bi se regulirati kroz tri odvojena sustava: za emisije povezane s energijom na farmama, za ne-CO₂ plinove poput metana te za emisije i uklanjanje ugljika povezane s korištenjem zemljišta.
Izvješće se ne fokusira samo na proizvođače nego i na potrošače. Znanstvenici upozoravaju da Europljani konzumiraju previše crvenog mesa, što povećava emisije metana iz stočarstva. Predlažu uvođenje nacionalnih smjernica za klimatski prihvatljivu prehranu te obvezne standarde za označavanje održivosti hrane kako bi se potrošače potaknulo na ekološki prihvatljivije izbore.
Istodobno naglašavaju da bi dio sredstava prikupljenih kroz reformu poljoprivrednih potpora i nove poreze trebao biti usmjeren upravo prema poljoprivrednicima, kako bi se olakšao prijelaz na održiviju proizvodnju.
Hoće li takvi prijedlozi dobiti političku potporu, ostaje neizvjesno. U posljednjim godinama interes za ambiciozne zelene politike u Europi oslabio je zbog gospodarskih i sigurnosnih izazova. Ipak, pojedine zemlje već testiraju slične mjere. Danska bi, primjerice, mogla postati prva država na svijetu koja će uvesti porez na emisije iz stočarstva, nakon što su vlada, poljoprivrednici i ekološke organizacije postigli sporazum o uvođenju takvog sustava od 2030. godine.
Unatoč političkim poteškoćama, znanstveni savjetnici smatraju da je promjena nužna. Prema njihovoj ocjeni, samo kombinacija ekonomskih poticaja, reforme poljoprivrednih potpora i promjena u prehrambenim navikama može značajno smanjiti emisije iz europskog prehrambenog sustava i pomoći Uniji da ostvari svoje klimatske ciljeve.
Tagovi
Autor
Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište
U klaoničke kontrole ulazi umjetna inteligencija: EU priprema nova pravila za pregled mesa
Oznake izvornosti donose milijarde eura: EU zaštitila više od 3.700 proizvoda
Nakon višemjesečnog pada, otkupne cijene sirovog mlijeka u EU zabilježile blagi porast
Nakon višemjesečnog pada, otkupne cijene sirovog mlijeka u EU zabilježile blagi porast
Primošten Burni: Osam desetljeća zadruge koja je spojila masline, vino i - kiseli kupus
Oznake izvornosti donose milijarde eura: EU zaštitila više od 3.700 proizvoda
Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište
Marija Janosevic
prije 4 dana
Hvala puno na komentaru. Melisa je manekenka 😂 Budite pozdravljeni. Sve najlepše vam želim Dinka ❤️
Damir Senjan
prije 3 mjeseca
Bilo bi dobro maknuti ovu sliku iz članka, kad prolazim agroklub aplikacijom strahovito slika udara u oči, pa nisam sam svoj i bješ u frižider. Na, nakon 4 dana, ja se udebljo, samo da ne dođem do pretilosti, pa ču biti tema predsjednikove žene o prekomjernoj težini.
Damir Senjan
prije 4 mjeseca
Ovim EU poljoprivrednim strčnjacima treba uvesti porez na mozak, što nam više ovakvih pizdarija lupetaju uvaliti im veče poreze na lupanje gluposti.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
kreteni , AKO travu ne pase stoka , rasti će šikara , ako bez stoke sijemo RATASRKE kulture NE treba ih toliko ! Dio ratarskih kultura za uzgoj ribe , dio stoke , peradi i to je CIKLUS za obradu zemlje i prehranu ! A ostali X i Y , nemaju veze !
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Marta; njihova jedina je ideja udarati po poljoprivredi,a ostalo ne smiju dirati.Jeli to ima smisla?
Marta Radić
prije 4 mjeseca
Jedno je sigurno...klima se mjenja te bitno ugrožava proizvodnju hrane , stvara neizvjesnost i nepredvidivost. Zašto je to tako i koje mjere treba poduzeti u budućnosti da se to ublaži i donekle stabilizira??? Činjenica je da smo ovisni op fosilnim gorivima , vidimo da oni koji imaju naftu , plin bitno utječu na ostatak svijeta do te mjere , da mogu ratovati , uništavati ucjenjivati. Evropa nažalost nema dovoljno tih resursa . E sad kako sve to zaobići i stvoriti energetsku neutralnost i zdravu hranu i okoliš , unaprediti zdravlje ljudi... Oni koji nešto predlažu imaju neku ideju , no oni koji su protiv trebali bih predložiti neka druga riješenja...ako ostane ovako , neće se ništa mjenjati..a to znači i dalje neizvjesnost te ogromni rizik.
mali poljoprivrednik
prije 4 mjeseca
Traktori zagađuju zrak,a turisti avionima lete po cijelom svijetu i to ne zagađuje.Vojnu industriju nitko ne smije niti istraživati.Kakvi licemjeri i budalaši.
asd gfd
prije 4 mjeseca
Kad ce porez na pse, macke i ostale ljubimce? Koliko tek oni zagaduju. Ja kad prdnem uvijek okrivim svog psa pred suprugom
Velimir Komericki
prije 4 mjeseca
Što mi u 20 godina "ušparamo" na raznoraznim sustavima za smanjenje emisija co2,to naši dragi ratnici s*ebu sa nekoliko ispaljenih raketa,a raketiraju godinama,tako da "đabe krečimo". Nek uvedu porez na ispaljeni projektil,pa eto im love do krova.
SASA FRANIC
prije 4 mjeseca
kakvi znanzstvenici, to je hrpa tupih beskorisnih polumajmuna, komunjara i leftarda i takve zivotinje uzgaja jedino tupa leftardska EU. znanstvenici za klimatske promjene, koje nemaju veze s ljudskim djelovanjem ?? to je olos beskorisna stetocinjaca uhljabljena u razne EU leftardske agencije.
Đuro Japaric
prije 4 mjeseca
Što sada radi američka MAFIJA na Bliskom istoku , Rusija i Ukrajina , zagađivanje u ratovima je očiti TABU tema ! Tko će pasti travu u državama EU ? Zeleni ili izvršiti pošumljavanje , pa neka sijeku u AMAZONI ŠUME , a EU kupuje iz toga dijela hranu ?