Jaap Korteweg: Mesar vegetarijanac - zanimanje budućnosti

Prema projekcijama FAO-a (Svjetske organizacije za hranu) u 2050. godini o rastu populacije i proizvodnji hrane, porastom stanovništva bit će potrebno 50% više dostupne hrane. Danas, sektor proizvodnje hrane je izravno odgovoran za stvaranje 25% štetnih ugljičnih plinova, zauzima oko 40% zemljišne površine te koristi oko 70% dostupnih izvora pitke vode.

Većina znanstvene zajednice danas više ne dovodi u pitanje postojanje klimatskih promjena, a slaže se u tome da konzumiranje mesa daje doprinos emisiji CO2 koji je izravni uzročnik pojavnosti efekta staklenika. Nadalje, industrija prerade mlijeka i mesa koja se temelji na korištenju fosilnih goriva ispušta dodatnih 20% neželjenih plinova u atmosferu. Povećanom potražnjom za konzumacijom mesa u zemljama u razvoju dolazi do prekomjernog napasivanja, do sječa šuma, što na kraju dovodi do potpunog uništenja života u tlu.

Svijet je selo

Proizvodnja žitarica i proteinskih krmiva u jednoj zemlji, te izvoz u stočarsko razvijene zemlje za potrebe proizvodnje mesa razvija pogubne posljedice globalnih razmjera. Primjerice, mnoge zemlje zapadne Europe nisu u mogućnosti proizvesti dovoljne količine stočne hrane u domicilnoj državi, stoga su primorene uvoziti. U isto vrijeme, zbog nekonkurentnosti stočarskog sektora zemlje, gdje se proizvodi sirovina, proizvođači su prisiljeni prodavati proizvode po svjetskim tržišnim cijenama.

Nova prehrana: Porez na crveno meso i što više povrća na tanjuru?

Tamo se tlo osiromašuje, a domaće stanovništvo je prisiljeno na migracije. U ekonomski bogatim zemljama dolazi do nakupljanja štetnih plinova i organskih tvari zbog intenzivne stočarske proizvodnje.

Mi nismo krivi

Mnogi će se složiti kako su odgovorni upravo Amerika i ostatak zapadnog razvijenog Svijeta. Debatom bi se sigurno svi podudarali u mišljenjima. Globalizacija ima niz prednosti, no izravno se vezuje uz negativne posljedice koje dodiruju svakog pojedinca. Hrana bogatih je danas hrana siromašnih. Prije samo pedesetak godina meso se konzumiralo svega jednom tjedno odnosno u posebnim prilikama. Danas, osnova svakog obroka je meso. Konzumacija mesa i mesnih prerađevina nekad je bio simbol bogatstva, danas se to promijenilo.

Ako si mogu priuštiti komad mesa na tanjuru, tada ću ga imati. To je apstraktno usvojeno mišljenje. Bogatiji sloj stanovništva, te oni svjesniji o svojim postupcima, daju posebnu pažnju odabiru hrane. Hrana im je najvažnija. Na njihovim tanjurima raznolikost je bitna. Tu se nalaze cjelovite žitarice, povrće, voće, gljive, a životinjske prerađevine ponekad ili nikad.

Svijest o negativnoj strani proizvodnje i potrošnje mesa prepoznaju mnogi ljudi diljem Planete. Obično vegetarijanska odnosno veganska hrana na prvu nije atraktivna većini stanovništva. Iz tog razloga, Nizozemac, Jaap Korteweg, nekada stočar, došao je do neobične ideje o proizvodnji "mesnih“ proizvoda izravno od biljnih sirovina. Bivši proizvođač mlijeka uvidio je promjene na tržištu te se upustio  u avanturu života koja je danas milijunski posao. U početku Jaap je bio emocionalno vezan uz svoje životinje. Kada bi krava trebala otići u klaonicu, Jaap bi to uvijek teško podnio. Za proizvođača mlijeka i mesa živjeti vegetarijanskim životom, mnogi bi nazvali čudnovatom bajkom.

Vegetarijanski mesar

U jednom trenutku Jaap je odlučio prestati konzumirati meso, ali okus mesa, miris odreska na tanjuru, mu je počeo sve više nedostajati. Stoga, Jaap inicira istraživanje kako proizvesti šniclu, mesne okruglice bez mesa. Nakon tri godine proučavanja, vođen vlastitim entuzijazmom otkrio je kako od mahunarki, poglavito od lupine može dobiti gotovo istu teksturu i okus kao što ima meso u skupim restoranima. Osmišljavanje i komercijalizacija proizvoda je provedena bez većih problema.

Jaapov brand se proširio na čitavu zapadnu Europu u manje od godine dana. U paleti svojih proizvoda nudi različite veganske proizvode poput: odrezaka, "mesnih okruglica“, mljevenog "mesa“, "pilećih“ krilca itd. Iako na prvu, ovakav proizvod nije "zvučno“ privlačan, svi veći supermarketi zapadne Europe u svojim asortimanu nude proizvode "Vegetarijanskog mesara“. Proizvodi izgledaju u potpunosti isto kao proizvodi od mesa.

Međutim, na našim prostorima takvo nešto bi bilo teže prihvaćeno. A možda je upravo to prilika za profesiju budućnosti, jer konzumacija mesa se mora smanjiti. Ovim putem se neće izgubiti uživanje u okusu mesa, a pomoći će se u borbi protiv klimatskih promjena.