Ivana Pavičić: Eko je temelj dobre šljivovice

Prošlo je desetljeće od kako su Pavičići u Petrijevcima posadili šljivik od tisuću voćaka pod 2,54 ha poljoprivrednih površina, a danas se, zahvaljujući dobroj poljoprivrednoj praksi, diče brojnim nagradama od kojih izdvajaju posebno priznanje za inovacije u Budi Uzor - Tera Tehnopolis, javno priznanje Općine Petrijevci u obliku Plakete - Grba Općine Petrijevci za izuzetna ostvarenja i postignute uspjehe za ekološku proizvodnju od voća, priznanje za novi liker od bazge na Histria sajmu, nagradu za najbolji liker od višanja na edukacijskom natjecanju likera u Semeljcima 2015. i još brojne druge.

Eko na prvom mjestu kao temelj dobre rakije

Uzimajući u obzir da je za kvalitetnu i zdravu rakiju neophodno imati ispravnu sirovinu bez teških metala, zaštitu šljiva provode ekološkim sredstvima na bazi djelotvorne tvari iz koštice neem drveta i preslice, a osim ekološkog prskanja, razinu svijesti odražavaju i postavljenim ekološkim barijerama, dok gnojidbu obavljuju ekološkim gnojivima, folijarno.

Od šljivovice do likera od bazge

Proizvode šljivovicu, viljamovku, dunjovaču, lozu, travaricu, te likere orahovac, višnjevac, liker od anisa, bazge, breskve i aronije, a tvrde da je za njihove zdrave i kvalitetne rakije zaslužan spoj tradicije sa suvremenom tehnologijom, znanjem, konzultacijama i iskustvom.

U cilju podizanja kvalitete ovog popularnog pića i očuvanja zdravlja konzumenata, u tehnologiju prerade šljiva u rakiju uključuju zahvate izbora i berbe plodova, muljanje, otkoštavanje i usitnjavanje plodova, postupak vrenja pripremljenih plodova, destilaciju prevrele komine, te odležavanje, dozrijevanje i punjenje boca rakijom.

Tim povodom, pitali smo Ivanu Pavičić da nam objasni iskorištavanje kvasaca.

Arome nastaju prilikom tihog vrenja

"U trenutku berbe, sorta Čačanska rodna sadržava 17% šećera, odnosno hrane za kvasce koji se nalaze u plodu. Prilikom mjerenja, koristimo pH metar. Optimalna temperatura za život kvasca je od 25 - 28ºC, a optimalna temperatura za vrenje voćnih rakija je od 18 - 22ºC. Arome nastaju prilikom tihog vrenja, a najveći dio tvari arome u plodovima voća se nalazi u kožici i mesnatom dijelu ispod kožice. U prosjeku destilacija traje od 3 - 3,5 h, a glavni sastojci prevrele voćne komine uvijek su voda i etanol (alkohol).

Rakija ne smije paliti, mora blago grijati do želuca

Prije punjenja boca, senzorski analiziramo rakiju te ispitujemo boju, miris, okus i pitkost. Zlatnožutu nijansu postižemo dodavanjem drveta duda prilikom odležavanja. Kroz višegodišnje iskustvo, naučili smo da rakija ne smije paliti, već mora blago grijati do želuca, zbog čega se mora voditi računa o jačini rakije u vol. % što je propisano Pravilnikom o kvaliteti alkoholnih pića", objašnjava Ivana Pavičić.