I ribe i mesa jedemo iznad EU prosjeka: Koliko kila po glavi stanovnika?

Najnoviji podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju da u konzumaciji ribe i mesa prednjačimo u Europskoj uniji.

Kada je riba u pitanju, sa 24 kg potrošnje po glavi stanovnika godišnje, nadmašujemo EU prosjek i na sedmom smo mjestu. Čak imamo situaciju da se na EU razini smanjuje udio ribe u prehrani, posebice u zemljama koje su je najviše konzumirale, dok se u Hrvatskoj povećava.

Kod mesa imamo sličnu situaciju. S potrošnjom od 87 kg po glavi stanovnika godišnje, daleko smo iznad EU prosjeka (72 kg).

"To je posebno izraženo zadnjih godina, a procjenjujemo da je vezano za povećanje kupovne moći i standarda", komentirao je prof. dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK.

Novo tržište za tunu

Ribarski sektor nam dobro stoji, unatoč klimatskim promjenama, razmnožavanju grabežljivaca i predatorima, poput dupina koji koji pojedu velike količine ribe. Akvakultura nam je u zamahu. Kod bijele ribe, lubina i komarče dosegli smo proizvodnju od 23.000 tona i gotovo 90 posto te ribe izvozimo.

Kod tune smo se stabilizirali na 3.500 tona, a i ona gotovo 100 posto odlazi još uvijek za Japan. "Tamo vidimo neke probleme na tržištu, pala je kupovna moć, Jen je pao, pa smo testirali alternativno tržište za našu visoko kvalitetnu tunu“, kaže Kovačević.

Na zahtjev članica HGK iz ribarskog sektora lani su organizirali odlazak na najznačajniji sajam u Americi, Boston Seafood Expo, gdje su se predstavili potencijalnim partnerima.

Uvozno-izvozna bilanca nam govori da dosta morskih plodova uvozimo, ali što se tiče ribe tu pokrivamo svoje potrebe, čak i sa slatkovodnom. Šaranska riba kompletno pokriva domaće potrebe, dok pastrve uvozimo, nedostaje nam 50 posto.

Cijeli razgovor s Draganom Kovačevićem pročitajte OVDJE

"Još uvijek imamo višegodišnji vanjskotrgovinski suficit u razmjeni ribe i ribljih proizvoda i to treba zahvaliti nizom potpora koje su išle iz Ministarstva poljoprivrede, odnosno hrvatske Vlade za stabilizaciju tog sektora, posebno u kriznom razdoblju“, ističe Kovačević i podsjeća na projekt „Riba Hrvatske, jedi što vrijedi“ kojim HGK djeluje na svijest potrošača da konzumacijom domaće ribe pomažu povećanju proizvodnje i očuvanju ruralnog prostora, kroz kratke lance nabave.

Najveći iskorak u mesnoj industriji

U mesnoj industriji situacija je nešto slabija. Kada pogledamo stočarski dio, ne proizvodimo dovoljno mesa, samodostatni smo na razini 63%. Godišnje uvezemo oko 200.000 tona, a izvezemo tek 35 tisuća tona.

S druge strane, imamo ravnotežu ili blagi suficit. Dakle, u razmjeni prerađevina, od kobasica, pršuta, konzervi i tako dalje - tu dobro stojimo.

"Naša mesna industrija, kada je stavimo u kontekst prehrambene, napravila je najveći tehnološki iskorak u smislu automatizacije i robotizacije te inovacija, a posebno u recepturi s manje soli, aditiva, alergena... prateći tako svjetske trendove“, zaključio je Dragan Kovačević.

Cijeli razgovor o ovoj temi pogledajte u videu: