Hrvatska baca 600 milijuna kuna kruha

Iako je Slavonija hrvatska žitnica, cijena žita svake godine sve niža, a čini se da svake godine bacamo pola uroda. Pekari u Hrvatskoj godišnje imaju povrat od gotovo 600 milijuna kuna vrijednog kruha. Dio završi u proizvodnji stočne hrane, no većina je zapravo novac bačen u vjetar. Mlinarska i pekarska industrija u Hrvatskoj je u krizi i zbog sve većeg slabljenja kupovne moći pa građani često biraju najjeftnije proizvode, neovisno o željama.

Dohodovnost pekara pao zajedno sa životnim standardom

Hrvatska dakle, baca 600 milijuna kuna kruha, a primjerice, Slovenija ga baci u vrijednosti od 28 milijuna eura, dok ga mnogo razvijenije zemlje ne bacaju, već on u potpunosti završi u proizvodnji stočne hrane. U Hrvatskoj je trenutačno 1.800 poduzetnika koji se bave pekarstvom, no u posljednje vrijeme spominje se broj od njih samo 600. Slavonsko pekarstvo proizvodi 52 posto bijelog, polubijelog i crnog kruha, a Slavonija ima većinu malih i srednjih, obiteljskih pekarnica.

Iz Mađarske uvozimo brašno proizvedeno od vlastite pšenice

Slavonci jedu 50 posto crnog i polubijelog kruha, a slavonske pekare zasigurno zanimaju europski fondovi i nepovratna sredstva. Za usporedbu, Slovenci troše oko 40 posto tamnog specijalnog kruha. Slavonija je vrlo malo fondova u pekarstvu iskoristila. Osječko-baranjska županija tradicionalna je županija u proizvodnji žitarica s velikim brojem silosa, mlinova, pekarnica. Pekare zanima i kako pokrenuti novu proizvodnju, koja može biti dodatna vrijednost u poljoprivredi, a time i otvarati nova radna mjesta, a upozoravaju i na uvoz brašna iz Mađarske, Austrije, a proizvedenog od hrvatske pšenice. Douglas Isbister, voditelj izvoza Bakels aromatic, tvrdi da su pekari u nezgodnoj situaciji, jer je trenutno velika konkurencija pekara unutar velikih trgovačkih lanaca, a njima mogu konkurirati samo specijaliziranom proizvodnjom.

Rješenje je u praćenju trendova u pekarskoj industriji

Možemo li podnijeti teret vlastite bahatosti? Treba se usredotočiti na nove trendove, proizvoditi dijetni kruh s manjim glikemijskim indeksom, ali i ostvariti dobit vraćanjem tradiciji. U većini Europe trend je vraćanje osnovama, kruh se peče na starinski način. Sve veći udio na tržištu zauzimaju proizvodi koji podsjećaju na djetinjstvo i jamče čistoću bez previše umjetnih primjesa. Zaključci su ovo proizašli sa 13. Kongresa pekarstva, mlinarstva i slastičarstva održanog u Đakovu. Uz mlinarsku industriju, novim pravilima igre trebaju se prilagoditi i kupci. Jedna prosječna obitelj, u vrijeme najveće krize, godišnje baci kruha u vrijednosti jedne rate kredita 1.300 kuna.