• Potrošnja hrane
  • 10.12.2015. 13:20

Hrvati najviše troše na meso, žitarice i mlijeko!

Hrvatska kućanstva, prema statistikama, najviše troše na hranu i piće. Tako je na stolovima najčešće meso perad ili svinjetina, povrće krumpir, a voće jabuka.

  • 392
  • 233
  • 0

Prosječno je hrvatsko kućanstvo prošle godine za potrošnju izdvojilo 81.054 kune, od čega je gotovo 30% otišlo na hranu i piće, a tek nešto manje su im iznosili izdaci za stanovanje i energente te prijevoz, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

DZS je, naime, objavio podatke o osnovnim karakteristikama potrošnje kućanstava u 2014. godini, a na temelju ankete o potrošnji kućanstava u kojoj je anketirano nešto više od dvije tisuće kućanstava.

Svaka treća kuna na hranu i piće

Rezultati pokazuju da je prosječan prošlogodišnji izdatak hrvatskih kućanstava za potrošnju iznosio ukupno 81.054 kune. Najviše trošimo na hranu i bezalkoholna pića. Od toga im gotovo svaka treća kuna ode na hranu i piće - na hranu i bezalkoholna pića lani su potrošili 23.934 kune, čime ti izdaci u ukupnim izdacima imaju udio od 29,5%. Većina tog iznosa otišla je na hranu, 22.155 kuna, ponajprije za meso (6.746 kuna), kruh i žitarice (3.751 kunu), mlijeko, sir i jaja (3.429 kuna), povrće (2.705 kuna), voće (1.514 kuna), itd.

Za bezalkoholna su pića hrvatski građani lani prosječno potrošili 1.778 kuna. Izdaci za alkoholna pića, pak, bila su na razini 1.045 kuna, a dodaju li se tome i 1.624 kune za duhan, ukupna je potrošnja na alkoholna pića i duhan iznosila 2.668 kuna, čime ti izdaci u ukupnim godišnjim izdacima za potrošnju sudjeluju s 3,3%.

Perad ili svinjetina uz krumpir

Statistika pokazuje da prosječno hrvatsko kućanstvo, uz kruh i mlijeko, najčešće na tanjuru ima meso peradi ili svinjetinu, a kao prilog krumpir. Riječ je o proizvodima kupljenim za potrošnju u kućanstvu, onima iz vlastite proizvodnje ili dobivenim na dar, dok tu nisu proizvodi kupljeni i konzumirani u ugostiteljskim objektima. Po podacima DZS-a, lani je potrošnja kruha i peciva po članu kućanstva prosječno iznosila 61,6 kilograma, a ostalih pekarskih proizvoda 7,8 kilograma. Uz to, potrošilo se i 20,3 kilograma brašna po članu kućanstva, tjestenine 7,8 kilograma i 4,4 kilograma riže.

Mjesečno 5,5 litara mlijeka i 13 jaja po osobi

Prosječan hrvatski građanin mjesečno popije oko 5,5 litara mlijeka te gotovo 13 komada jaja. Statistika, naime, registrira da je u 2014. po članu kućanstva utrošeno 66,5 litara mlijeka, 17,5 litara mliječnih proizvoda i 8,2 kilograma sira, a svaki je član kućanstva potrošio i 153 komada jaja. Od mesa najviše je utrošeno mesa peradi - 18,5 kilograma, a slijede svinjetina s 15,5 kilograma, sušeno, soljeno ili dimljeno meso 14,8 kilograma, govedina ili teletina sa 7,5 kilograma, dok je potrošnja janjetine ili jaretine bila manja od kilograma po članu kućanstva.

Mala potrošnja ribe

Statistika potvrđuje malu potrošnju ribe, morske i slatkovodne ribe lani je potrošeno 6,2 kilograma po članu kućanstva, a manje od kilograma iznosila je potrošnja konzervirane i prerađene ribe (0,8 kilograma) i plodova mora (0,7 kilograma). Najčešće povrće na tanjurima hrvatskih kućanstava je krumpir kojega statistički pojedemo nešto više od tri kilograma mjesečno ili godišnje 37,2 kilograma po članu kućanstva. Slijede plodovito i korjenasto povrće s potrošnjom od 18,2 odnosno 15,6 kilograma te lisnato povrće s 10,9 kilograma po članu kućanstva.

Od voća u tanjuru najčešća jabuka

Od voća najviše se pojelo jabuka - 14,6 kilograma, a više od kilograma mjesečno potroši se i južnog voća (godišnje 13,8 kilograma). Lani je po članu kućanstva potrošeno i 9,4 kilograma banana, 4,2 kilograma koštuničavog i 2,4 kilograma bobičastog voća, dok krušaka godišnje potrošimo 1,5 kilogram.

Najčešće se koriste ostala ulja, najmanje maslinovo

Od ulja i masnoća najčešće se konzumiraju ostala jestiva ulja, 11,6 litara po članu kućanstva, dok se maslinovog ulja potroši 1,4 litre. Po članu hrvatskog kućanstva lani je potrošeno 10,9 kilograma šećera, a od slatkiša slijede sladoled (2,5 litara) i čokolada (2,2 kilograma), džem i marmelade (1,3 kilograma) i med (1 kilogram).

Statistika pokazuje i da je lani prosječno po članu kućanstva potrošeno 3,3 kilograma soli, 1,4 kilograma začina i 2,6 kilograma umaka (senf, majoneza, kečap). Istodobno je od pića potrošeno najviše mineralne ili izvorske vode - 26,8 litara po članu kućanstva, a potom slijede osvježavajuća gazirana pića sa 14 litara, voćni sokovi s 10,4 litre, a potrošeno je i 3,5 kilograma kave po članu kućanstva.

Od alkoholnih pića hrvatska kućanstva najviše konzumiraju pivo, kojeg je po članu lani potrošeno 15,7 litara, dok je potrošnja vina bila 9,1 litru, a žestokih alkoholnih pića oko pola litre po članu.


Izvori

Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA


Tagovi

Potrošnja Hrana i piće Jabuke Ulje Mlijeko Meso Hrana Piće Svinjetina Perad Riba


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi