HPK traži valjanu sljedivost mesa, a ne da ga trgovci označavaju kao da su oni proizvođači

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) traži valjanu sljedivost mesa od farme do stola, a ne da trgovci označavaju meso kao da su oni i proizvođači, što dovodi potrošače u veliku zabludu, kazao je u srijedu potpredsjednik HPK Zvonko Širjan, nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede s državnim tajnikom Željkom Kraljičkom iza zatvorenih vrata. 

Dodao je da je meso iz uvoza nesigurno za potrošače u Hrvatskoj, a uvoz je golem jer 120.000 komada utovljene domaće junadi, što je samo 30 posto, nije ni blizu dovoljno za domaće potrebe. Osim toga, meso domaćeg podrijetla, značilo bi da je junad najmanje 250 dana tovljena u Hrvatskoj ili da je tele i oteljeno u našoj zemlji, što je sve teže jer iz godine u godinu imamo sve manje krava, istaknuo je Širjan.

Zastava na mesu hrvatskih farmi? 

HPK se zalaže i za veće, pored postojeće oznake ukinute Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), a sada Agencije za hranu i selo 'Meso hrvatskih farmi', nacionalno označavanje domaćeg mesa putem nadstandarda. Odnosno da se točno naznači farma proizvodnje mesa, ako treba i hrvatskom zastavom, a da udruženja stočara zadrže regionalne obilježja. "Domaći uzgajivači, uz jamčenje domaće proizvodnje mesa, traže da im se osiguraju isti uvjeti na domaćem tržištu, ali i izvoz na tržište EU i Turske, gdje ide 40 posto izvoza iz EU-a te Izraela gdje trenutno nemamo pristup", napomenuo je Širjan.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak kazao je da država radi na valjanoj kontroli deklaracije podrijetla životinje, koja će se označavati i većim slovima, ali i različitim bojama, ako bude trebalo, da bi domaći potrošači bili sigurni. No, ne i zastavom RH, kazao je državni tajnik. Kraljičak se pohvalio da je najbolja kontrola domaćeg mesa, a veterinarskih inspektora ima dovoljno, što se kod njegova izvoza ono ne vraća u Hrvatsku.

Lov na poticaje bez grla stoke

Govoreći o kontroli isplate poticaja, Kraljičak je kazao da je problem zemljišta naslijeđen iz 2015. godine. Radi se o 444 obiteljska gospodarstva, koji su u posjedu imali 7.000 hekatra zemljišta, na osnovu izjave dva svjedoka ili bez njih upisani u ARKOD. Radi se, kaže o vrijednosti od po tisuću eura po hektaru, a među spornim korisnicima ima i onih koji prije 'lova na poticaje' nisu imali ni grla stoke. "Hrvatske šume su nas izvijestile da se za ovih 7.000 ha neće moći ponoviti upis 19.000 čestica, istaknuo je državni tajnik.

Potpredsjednik HPK Mirko Šklempe kazao je da je RH, prije 20 godina, imala tri milijuna hektara poljoprivrednih površina, a onda je  2015. godine taj broj pao na 1,1 milijun hektara. "Dakle, bilo je nesnalaženja poljoprivrednika, koji su mislili da je sve rješeno, ali i nadležnih u Agenciji za poljoprivredno zemljište, ističe Šklempe koji problem vidi i u Hrvatskim šumama. "Primjerice, u Popovači je obradivo zemljište u šumarsko-gospodarskoj osnovi i poljoprivrednici nemaju načina da dođu do oranica, livada ili pašnjaka", rekao je Šklempe.

Kako se čulo, 20.000 hektara, većinom pašnjaka, je ispisano iz korištenja poljoprivrednim proizvođačima, koji sad, kažu, nemaju čime prehraniti stoku.