Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, indeks cijena hrane dosegnuo je u listopadu najvišu razinu od travnja 2023. godine. Najveći, ali ne i jedini uzrok, ponovno su biljna ulja.
Globalne cijene hrane su u listopadu narasle na najvišu razinu u proteklih godinu i pol dana, potaknute naglim porastom cijena biljnih ulja, izvijestila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena, iznosio je u listopadu u prosjeku 127,4 boda, što je povećanje od 2% u odnosu na rujan i 5,5% više u usporedbi s prošlom godinom.
Ipak, indeks je ostao 20,5% ispod rekorda iz ožujka 2022. godine.
Indeks cijena biljnih ulja dosegnuo je dvogodišnji maksimum, zahvaljujući rastu cijena palminog, sojinog, suncokretovog i ulja uljane repice. Zabilježeni rast od 7,3% u listopadu uglavnom je, navode, posljedica zabrinutosti oko proizvodnje.
Osjetno je poskupio i šećer, s rastom od 2,6%, uslijed problema s proizvodnjom u Brazilu nakon dugotrajne suše. Porast cijena sirove nafte dodatno je utjecao na poskupljenje, jer je više šećerne trske preusmjereno na proizvodnju etanola. Također, slabljenje brazilskog reala prema američkom dolaru djelomično je ograničilo povećanje.
Cijena mlijeka i mliječnih proizvoda u listopadu porasle je za 1,9%, što je u prosjeku 21,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Rast su potaknule više cijene sira i maslaca, dok su cijene mlijeka u prahu pale.
Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
Najmanje su poskupjele žitarice, za samo 0,9%, zbog viših izvoznih cijena pšenice i kukuruza. Na pšenicu su utjecali nepovoljni vremenski uvjeti, ponovno uvođenje donje granice cijena u Rusiji i rast napetosti na Crnom moru. Više cijene kukuruza bile su potaknute snažnom domaćom potražnjom i transportnim problemima u Brazilu. Iznenađujuće, riža je pojeftinila za 5,6% zbog očekivane veće konkurencije nakon ukidanja indijskih izvoznih ograničenja.
Suprotno općem trendu, cijene mesa zabilježile su blagi pad od 0,3% u odnosu na rujan, uglavnom zbog nižih cijena svinjetine u zapadnoj Europi i blagog smanjenja vrijednosti peradi. Cijene ovčjeg mesa ostale su stabilne, dok su one za goveđe proizvode umjereno porasle pod utjecajem veće međunarodne potražnje.
FAO je u najnovijem izvješću o ponudi i potražnji žitarica povisio procjenu globalne proizvodnje za ovu godinu na 2.848 milijuna tona, što predstavlja rast od 0,4 % u odnosu na prethodnu godinu i drugi najveći prinos ikada zabilježen.
Također, zahvaljujući širenju obradivih površina i povoljnim vremenskim uvjetima u Aziji, očekuje se rast svjetske proizvodnje pšenice, što će nadoknaditi pad proizvodnje u Europi. Nasuprot tome, predviđa se smanjenje proizvodnje krupnih žitarica, prvenstveno zbog slabijeg uroda kukuruza uzrokovanog nepovoljnim vremenskim uvjetima.
U sezoni 2024./2025. globalna potrošnja žitarica trebala bi porasti za 0,5%, na 2.857 mil. t, dok bi zalihe na kraju sezone mogle porasti za 0,6%, na 889 mil. t. Očekuje se da će povećanje zaliha biti rezultat rekordne proizvodnje riže, koja bi mogla doseći 538,9 mil. t.
Međutim, međunarodna trgovina žitaricama mogla bi se smanjiti za 3,9% u odnosu na sezonu 2023./2024. na 485 mil. t.
Tagovi
Autor
Izazivaju li E brojevi u hrani hiperaktivnost kod djece?
Eva Pavić: Mitovi o hrani poput straha od ugljikohidrata mogu biti opasni za zdravlje
Kako i na koji način pripremiti nove bačve za rakiju?
Crv i nepravilan izgled voća ne znači da su to ekološki proizvodi. Kako ih uopće prepoznati?
