Europski izazov za slavonske kulenare

Slavonski kulen-kulin kao autohtoni proizvod, može biti samo onaj proizveden od svinja domaćih pasmina, hranjenih slavonskom hranom, i to najmanje tri naraštaja unatrag. Svinje moraju potjecati iz Slavonije, od čistokrvnih ili križanih svinja. Kulen mora biti napravljen prema zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo i 150 dana se podvrgava kontinuiranim procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. To su pravila su kojih će se proizvođači, po dobivanju oznake zemljopisnog podrijetla, morati ubuduće pridržavati, a sve u svrhu osiguranja bolje pozicije na tržištu. Rečeno je to, između ostalog, na sastanku legalnih proizvođača kulena-kulina održanom u Vinkovcima, u organizaciji Udruge Slavonski domaći kulen-kulin.

Tijekom sastanka, upriličenom nakon što je nedavno potvrđeno da je slavonski kulen-kulin napokon dobio oznaku zemljopisnog podrijetla, moglo se doznati kako legalnu proizvodnju ima samo 28 od ukupno 88 članova te udruge, a samo oni mogu kandidirati svoje proizvode za oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla.

"Ostali su proizvođači su u postupku legalizacije. Bar polovina njih mogla bi od idućega travnja, kada je najraniji rok za dozrijevanje kulena iz ovojesenske svinjokolje, ishoditi certifikat zemljopisnog podrijetla”, istaknuo je tajnik Udruge Slavonski domaći kulen-kulin Andrija Matić, dodajući kako će procesom dobivanja certifikata svi nelegalni proizvođači biti eliminirani s tržišta, jer će svaki kulen imati markicu koja će potrošaču jamčiti kvalitetu, ali i plaćene pristojbe, poput PDV-a. "Sada proizvodimo 40 tona, a dogodine se nadamo povećanju do 60 tona", naveo je Matić rekavši kako je preporuka proizvođačima da cijena kulena ne prelazi 220 kuna po kilogramu uvažavajući tešku gospodarsku i financijsku situaciju u društvu.

Pred proizvođačima je sada nastojanje i trud kako bi slavonski kulen-kulin bio zaštićen i na razini Europske unije, istaknuto je uz nadu kako proizvođači na tome zahtjevnom putu neće biti sami. Riječ je ipak o zahtjevnom i dugotrajnom postupku koji je potrebno stručno voditi, bez možebitnih krivih koraka, a sve kako bi slavonski kulen-kulin dobio zaštitu i na razini EU, čime bi se proizvođačima otvorile nove mogućnosti plasmana proizvoda, ali i povlačenja EU novca za unapređenje proizvodnje. Valja podsjetiti kako je Hrvatska u EU ušla samo sa 13 na nacionalnoj razini zaštićenih autohtonih poljoprivrednih proizvoda.

Foto: www.hah.hr