Europska zaštita za Istarski pršut!

U Službenom listu Europske unije od 14. listopada 2015. objavljena je provedbena uredba komisije od 07. listopada 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Republika Hrvatska je pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena i Ličkog krumpira, tako dobila još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Zaštićena oznaka izvornosti za Istarski pršut

Proces zaštite naziva Istarski pršut (ZOI) započeo je u prosincu 2008. godine, kada je Udruga proizvođača Istarskog pršuta podnijela Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake izvornosti naziva Istarski pršut. Ministarstvo poljoprivrede je nakon rješavanja uloženog prigovora na nacionalnoj razini u veljači 2011. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake izvornosti čime je naziv Istarski pršut postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U listopadu 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake izvornosti Istarski pršut na razini Europske unije.

Uspješno riješen prigovor između dvije zemlje

Nakon rješavanja prigovora na europskoj razini i postignutim dogovorom sa Republikom Slovenijom, objavom navedene Uredbe, naziv Istarski pršut/Istrski pršut upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Posebno se ističe dobra suradnja u rješavanju prigovora hrvatskih i slovenskih proizvođača, kao i nadležnih tijela Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

U proizvodnju idu svinje iznad 160 kg

Istarski pršut/Istrski pršut se proizvodi od butova svinja potomaka roditelja plemenitih pasmina i njihovih križanaca, osim pietrena i njegovih križanaca. Prosječna tjelesna masa svinja kod klanja mora biti veća od 160 kg žive vage, a svinje moraju biti stare najmanje devet mjeseci. S butova se skida koža s potkožnim tkivom. Masa obrađenih butova mora biti veća od 13 kg.

Istarski pršut/Istrski pršut je trajni suhomesnati proizvod od svinjskog buta bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima, sušen na zraku i bez dimljenja, podvrgnut procesima sušenja i zrenja koji traju najmanje 12 mjeseci. Ukupno razdoblje proizvodnje Istarskog pršuta/Istrskog pršuta od početka soljenja do kraja zrenja traje najmanje 12 mjeseci za butove koji su u fazi soljenja imali masu do 16 kilograma (svježi but).

Trajanje proizvodnje ovisi o masi svježeg buta

Za butove koji su u fazi soljenja imali masu veću od 16 kilograma (svježi but) razdoblje od početka soljenja do kraja zrenja mora trajati najmanje 15 mjeseci. Istarski pršut/Istrski pršut je izduženog oblika jer sadrži i zdjelične kosti. Mišićno tkivo na presjeku ima jednoličnu ružičasto-crvenu boju, a masno tkivo mora biti bijele boje. Istarski pršut/Istrski pršut je karakterističnog izrazitog mirisa na osušeno zrelo svinjsko meso i začinsko bilje, te umjereno slanog okusa. Masa Istarskog pršuta/Istrskog pršuta u trenutku stavljanja na tržište mora iznositi najmanje 7 kg.

Sve faze proizvodnje Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, od soljenja i prešanja, preko sušenja i zrenja do gotovog proizvoda, moraju se odvijati unutar zemljopisnog područja hrvatskog i slovenskog dijela poluotoka Istre.

Po završetku faze zrenja, na pršute za koje je kontrolom utvrđena sukladnost sa specifikacijom, nanosi se vrući žig koji se sastoji od zajedničkog žiga, koji je jedinstven za cijelo područje proizvodnje Istarskog pršuta/Istrskog pršuta, i numeričke oznake proizvođača.