Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zdrava prehrana
  • 17.08.2020. 10:30

Epidemija povećala potražnju za lokalnim, funkcionalnim proizvodima

Osim što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, sektor ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne, navode u HGK.

Epidemija povećala potražnju za lokalnim, funkcionalnim proizvodima
Foto: JumpStory

Zdrava prehrana kao način jačanja imuniteta još je više dobila na važnosti nakon pandemije koronavirusa, posebice za rizične skupine građana. Povećana je potražnja za lokalnim, tzv. funkcionalnim proizvodima, piše u svom priopćenju Hrvatska gospodarska komora. 

Prema podacima Eurostata za 2018. kućanstvo u EU prosječno potroši 12,1 posto svog proračuna na hranu i piće. U Hrvatskoj je potrošnja za hranu u kućanstvu 2018. iznosila 18,1 posto. Zbog aktualne situacije u gospodarstvu i na tržištu rada očekuje se veći pritisak na proračune kućanstava. Ipak, potražnja za zdravom, tzv. funkcionalnom hranom u porastu je. 

Veliki gospodarski potencijal

U ovu se kategoriju uglavnom ubrajaju proizvodi koji utječu na određene funkcije u tijelu i tako nude dobrobit za zdravlje iznad njihove uobičajene prehrambene vrijednosti. Mnogobrojne prednosti uključuju smanjenje kolesterola, upravljanje težinom, prevenciju raznih bolesti i dr. 

"Osim što pridonosi poboljšanju zdravlja potrošača, sektor ima veliki gospodarski potencijal. Funkcionalna hrana prodaje se po višim cijenama i ima veću maržu od konvencionalne. Prema podacima Svjetske banke, maloprodajne cijene obično su 30 do 500 posto iznad usporedive konvencionalne hrane", rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam HGK Dragan Kovačević.

Prioritet prehrambene industrije je sigurnost hrane, kvaliteta, zadovoljenje potreba sve zahtjevnijeg potrošača, inovacije u proizvodnji hrane te implementacija i preporuke zdrave prehrane. Kovačević ističe da te trendove prate i naši proizvođači, a neki su već postali dijelom zakonodavnog okvira. 

Tako se u slučaju pekarske industrije zbog štetnih zdravstvenih učinaka kod prekomjernog unosa kuhinjske soli propisima ograničava dodavanje soli u kruhu. Kako bi educirala potrošače te u isto vrijeme zadovoljila zahtjeve tržišta mesna industrija samovoljno smanjuje količinu soli u mesnim proizvodima. Na tržištu sada imamo i domaći sladoled s više proteina, smanjenom količinom masti i šećera, mliječna industrija proizvodi funkcionalne jogurte i pudinge, dok industrija pića funkcionalne vode i sokove i slično, navodi HGK.

SAD najveće tržište funkcionalne hrane

Komunikacija o dobrobitima hrane za potrošače također je od presudne važnosti kako bi lakše donijeli odluku prilikom kupovine. U Hrvatskoj su potrošači koji njeguju svijest o zdravoj prehrani, prema istraživanjima nezavisnih agencija, stariji od 25 godina te srednjih i boljih primanja. 

Funkcionalna hrana se na globalnom tržištu javlja 80-tih godina prošloga stoljeća. Najveće tržište je SAD. Prema američkoj agenciji za istraživanje Grand View Research vrijednost ovog tržišta bila je 161.49 milijardu dolara u 2018. uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.

Dominantni segment odnosi se na proizvode za zdravlje krvožilnog sustava i čini 24,2 posto tržišnog udjela. Od funkcionalnih proizvoda, najveći tržišni udio imaju vlakna u vrijednosti od oko 8 milijardi dolara. Procjenjuje se da će ovo tržište do 2025. biti vrijedno 275.77 milijardi dolara. Vrijednost europskog tržišta funkcionalne hrane je oko 30 milijardi dolara.


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.