Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvođači rakija
  • 16.10.2016. 09:00

Država je trošarinama uništila male proizvođače

Istirijan Miro Petohleb s titulom viteza kada je o proizvodnji rakija riječ, kaže kako je tamo uvelike opala ta djelatnost zbog velikih dažbina koje su veće od litre rakije.

  • 3.468
  • 449
  • 0

Životni eliksir sa 16 ljekovitih trava koje su ubirane u prirodi sjeverne Istre, od Istarskih toplica do Ćićarije receptura je Mire Petohleba (76), Istrijana koji je ih je osmislio na svojem OPG-u "Eliksir" Miro Petohleb.

Kada je o rakijama riječ, gospodina Miru iz Buzeta zovu i istarskim vitezom jer proizvodnjom se rakija bavi još od devedesetih, točnije od svoje 41 godine kada je obolio od gihta i pribjegao liječenju ljekovitim travama. Učio je od ponajboljih travara, a recepture rakija uglavnom su tajne. U kako kaže njegovoj manufakturi, najtraženija mu je oduvijek bila rakija životni eliksir za što je, kao i za ostale, dobio mnoga odličja pa ne čudi titula viteza.

Ljekovito bilje bere se za lijepog i suhog vremena

Ljekovito bilje poučava ovisno o vrsti, bere se u određeno doba dana odnosno godine, a sve se mora "događati za lijepog i suhog vremena". Lijekove iz prirode suši u "svojoj sušari na prozračnom mjestu, u hladu i na policama". Ljekovita se kičica doznajemo bere u sedmom mjesecu, matičnjak je aktualan već od svibnja, kao i kopriva, a biljke su tvrdi nam općenito "najljekovitije u cvatnji".

OPG nudi desetak vrsta rakija počevši od trave rute, šljivovice odnosno buzetske krekovače kako je zovu, medenice, encijana. Ima Istrijan i rakiju od imele, biljke nametnika, a postoji kaže i njena bijela vrsta, koje ima oko Zagreba odnosno žuta od koje se najčešće i rade rakije. Spravio je i rakiju od koprive, ali i ruže no, najtraženija mu je životni eliksir. Proizvodnja rakija sada mu je malo stala, jer je u svojevrsnoj rekonstrukciji kako prostora tako i spravljanja vatrene okrijepe.

Trošarina po litri apsolutnog alkohola 60 kuna

Tvrdi da je u Istri već neko vrijeme malo onih koji se bave proizvodnjom rakija je su im trošarine velike, 60 kuna po litri apsolutnog alkohola. Ispada, požalio se Petohleb da je trošarina veća od cijene litre rakije. Kod malih je proizvođača zato opala proizvodnja rakija pa se na žalost događa da ljudi radije bacaju drop (kominu) od grožđa nego da rade rakije, to više jer trošarinu moraju platiti unaprijed. Među proizvođačima je aktualan i rad na zaštiti rakije od biske, i to kao istarske rakije koja se radi od dropa, bez šećera. Petohleb kaže kako je godišnje proizvodio preko 50 hektolitara rakije, a novčana davanja za to su se razdoblje bližila svoti od 200 tisuća kuna.

Pravu rakiju čini dobra higijena

O tome što čini dobru rakiju naš sugovornik kaže kako je to prvenstveno higijena počevši od kotla (cijene im se kreću od 1.000 eura pa do 150.000 kuna) do pravovaljanog skladištenja i sušenja. Važna je ponajprije higijena komina koji u bačvama stoji oko dva tjedna kako bi dobro fermentirao.

"Proces spravljaja rakije traje oko pet sati", objašnjava nam Istrijan koji za rakiju plodove uvelike ubire iz svog šljivika, a riječ je o buzetskoj kreki. Ima on i vinove loze ali i 1.200 stabala maslina mladog maslinika koji će u budućnosti obrađivati nada se, sin Moreno (54) odnosno unuci i praunuci. Sinu je predao recepture rakija gdje nema velikih tajni jer ljekovito bilje je - ljekovito bilje, samo je stvar u njegovom omjeru. Jedna od najzahtjevnijih rakija mu je životni eliksir, a slijedi je ona od koprive. O tome koja je razlika između likera i rakije Petohleb ističe kako je riječ samo o količini alkohola jer ga u rakiji treba biti preko 36%, a njegove su ga imale baš u toj mjeri, do 37% alkohola.

To je relativno niska količina, ali rakije istarskog viteza i pored toga su bilježile visoku kakvoću pa je zato Petohleb i dobio mnoge pohvale i nagrade. Ustrojio je i jednu od prvih hrvatskih kušaonica rakije, imena "Eliksir", a nedaleko kuće mu je imanje, točnije jugozapadno od Buzeta. Iako je u mirovini već 21 godinu još uvijek ne miruje, a nema ni namjeru jer uvijek ga na posao tjera "kreativni nerv". To više jer na gospodarstvu naš sugovornik broji još orahe, lješnjake, jabuke, smokve i sve što treba kako kaže imati jedan kmet, pa rada ne manjka. Uzgaja i dunje od kojih proizvodi ocat i druge delicije. Za uspjeh gospodarstva tvrdi treba puno rada, ali i novaca jer stalno valja nešto obnavljati, poboljšati, uložiti.

Država uništila male proizvođače

Utoliko je naš sugovornik i žalosniji, jer je država svojim dažbinama kaže uspjela uništiti male proizvođače a počelo je sve 2008. dok ih je 2010. gotovo dokrajčila. Trošarine su prvo bile 20, 40 pa 80 kuna da bi najpose ostalo 60 kuna za litru prodanog alkohola. Značajan je problem i to što se trošarina plaća unaprijed, a ne nakon prodaje rakije, pa zbog cijelokupnog stanja ljudi umnogome bacaju kominu i to na tone, ne bave se proizvodnjom jer ne znaju hoće li proizvedeno uspjeti prodati. Kroz kušaonicu Petohleb doznajemo prošli su Rusi, Britanci, Švicarci i uživali su u rakijama Istrijana, ali tako više nije zbog svega spomenutog uključujući i 300.000 kuna nenaplaćenih dugovanja. Mnogi od njegovih dužnika sada su kaže po zatvorima.

"Sve su presude u moju korist ali novca nema, a nema(m) se i od čega naplatiti". Ipak, raduje ga činjenica da interesa za njegove rakije i dalje ima. Kaže kako je kreditno opterećen jer je svojedobno kupio staru kuću s vinogradom gdje je namjeravao ustrojiti "još kakvu proizvodnju". Ponosan je na svoju bogatu etno zbirku na stotinjak četvornih metara gdje ima foto i kino opremu jer se nekada amaterski bavio time.

Stara oprema za gospodarstvo: drveni frižideri, filteri za vino

Posjeduje i staru opremu za gospodarstvo počevši od drvenih frižidera tzv. "starića" (oko 10 litara) do negdašnjih filtera za vino otprije 1903.godine a najvrjednija mu je bačva iz opreme za podrumarstvo koja datira iz 1888.godine.Gospodin Petohleb kaže kako ništa ne baca, a posebice predmete koji trebaju jednom OPG-u pa je svoje i one pribavljene posložio u etno zbirku. Od Ministarstva turizma dobio je svojedobno za taj svoj rad i brižljivo uređenje postojeće oko 40.000 kuna. Sve se kaže može i pogledati uz prethodnu najavu. Trenutno je okupiran obnovom stare grofovske kočije koja bi se mogla iskoristiti u turističke svrhe, i obilazak tamošnjih vinograda i maslinika ali i fešti od rakija poput one u Humu, samo mu još valja nabaviti konja.


Tagovi

Miro Petohleb Životni Eliksir Proizvodnja Istarska Rakija Buzet Zaštita Etno Zbirka Kušaonica Ljekovite Trave


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dobar dan, ako bi tko mogao da pomogne kako da spasim ovaj cvijet? Danas sam uocila smedje mrlje, odmah sam izbacila zemlju, bili su crvi u njoj, oprala korijenje, posudu, i s novom, cistom zemljom zasadila.. Sto ce biti sada, plasim se da... Više [+]