Crno tržište maslinovog ulja cvjeta, tvrde hrvatski proizvođači - stiže EU revizija

Dok Europska komisija posljednjih mjeseci sve glasnije najavljuje pooštravanje kontrole uvoza hrane, novo izvješće Europskog revizorskog suda (ECA) baca ozbiljnu sjenu na stvarno stanje na terenu. Revizori su upozorili kako je nadzor nad maslinovim uljem, jednom od najvažnijih prehrambenih namirnica u mediteranskoj prehrani, ali i jednom od najčešće patvorenih u svijetu, u praksi slab, nedosljedan i u nekim državama članicama gotovo simboličan.

Izvješće, objavljeno u srijedu, bavi se kontrolama maslinovog ulja u Belgiji, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj. Posebna pažnja posvećena je tome osiguravaju li postojeći sustavi ispravnu deklaraciju proizvoda i zdravstvenu sigurnost ulja koje dolazi na europsko tržište.

Zaključak revizora nije ohrabrujući: prijevare su i dalje raširene, a kontrole uvoza u pojedinim zemljama ili ne postoje ili su izrazito ograničene.

Uvoz raste, kontrole stagniraju

Prema podacima iz izvješća, uvoz maslina i maslinovog ulja u Europsku uniju čini oko 9 posto godišnje proizvodnje ove prehrambene namirnice. Čak 75 posto tog uvoza dolazi iz Tunisa, zemlje koja nakon rekordne žetve želi dodatno povećati svoj izvoz prema EU.

Revizori su posebno istaknuli zabrinjavajuće stanje kontrole pesticida i drugih onečišćujućih tvari u uvoznim pošiljkama. "Kontrole pesticida i drugih onečišćujućih tvari ili su nepostojeće ili vrlo ograničene", navodi ECA.

Najviše zabrinjavaju konkretni primjeri. Belgija, prema izvješću, ne planira nikakve posebne provjere na graničnim prijelazima. U Španjolskoj se uvoz ne testira sustavno na onečišćujuće tvari, a podaci o uzorkovanju djeluju gotovo nevjerojatno: između 2018. i 2023. analizirana su samo tri uzorka ovog ulja na ostatke pesticida te 50 uzoraka na ostale onečišćujuće tvari.

U Italiji je situacija još ozbiljnija, prema nalazu revizora, uvoz ove robe nije uzorkovan niti 2023. niti 2024. godine. Grčka je tek 2024. uvela posebne granične kontrole.

Sve to posebno dobiva na težini kada se zna da Italija, Španjolska i Grčka zajedno čine više od 90 posto ukupne proizvodnje maslinovog ulja u EU.

Bruxelles priznaje problem i najavljuje pojačane zahtjeve

Europska komisija reagirala je na izvješće tako da će od država članica zatražiti dodatne informacije i više detalja o načinu na koji procjenjuju rizike kod uvoza. Priznaje da države članice moraju u analizi rizika izričito uzeti u obzir uvozno ulje te da bi ono trebalo biti kontrolirano jednako kao i proizvodnja unutar EU.

Ovakav odgovor uklapa se u sve tvrđi stav Komisije o trgovini i uvozu hrane, osobito nakon pritiska europskih poljoprivrednika koji već dulje upozoravaju na nejednake uvjete na tržištu. Revizija dolazi u osjetljivom trenutku. Tunis nastoji povećati izvoz maslinovog ulja na ključna tržišta, a tamošnja vlada već je najavila razgovore s Bruxellesom o povećanju bescarinskih pošiljki.

Ministar vanjskih poslova Mohamed Ali Nafti izjavio je kako Tunis želi udvostručiti trenutnu izvoznu kvotu na 100.000 tona. Takva perspektiva izazvala je oštre reakcije poljoprivrednih organizacija, osobito u Italiji. Organizacija Coldiretti najavila je borbu protiv, kako su je nazvali, "lude ideje", pa čak i mogućnost prosvjeda na graničnim prijelazima.

Hrvatski maslinar: Najveći problem crno tržište i neznanje potrošača

Što o svemu misli hrvatska struka? Juraj Ivanković, proizvođač maslinovog ulja iz tvrtke Otres d.o.o. iz Ostrovice u Zadarskoj županiji i član Zagrebačkog maslinarskog instituta, kaže kako je opće poznato da je maslinovo ulje desetljećima jedna od najčešće patvorenih namirnica na svijetu.

"Generalna percepcija je da je ono jedno od najčešćih patvorina na svjetskom tržištu. Ne znam povećava li se intenzitet nalaza inspekcija, ali činjenica je da problem postoji", kaže Ivanković.

15 milijuna eura za šećernu repu, duhan i maslinovo ulje - osjetljive sektore

Ipak, naglašava da se u Hrvatskoj ključni problem često ne nalazi na policama velikih trgovačkih lanaca, nego u takozvanim "crnim kanalima" prodaje. "Velik broj potrošača kupuje ulje od obitelji, poznanika ili preko neslužbenih kanala pod pričom “to ti je domaće, dobro”. Ta ulja često nisu testirana niti pravilno pakirana", upozorava.

Ivanković navodi kako se u praksi često susreće s primjerima gdje ljudi vjeruju da kupuju vrhunsko domaće ekstra djevičansko ulje, a ono je zapravo organoleptički loše. "Probate ulje i odmah osjetite da to definitivno nije ekstra djevičansko, često nije ni djevičansko, nego je najvjerojatnije lampante, ulje koje se tradicionalno koristi u neprehrambene svrhe", objašnjava.

Problem nije uvijek prijevara nego neinformiranost

Prema njegovim riječima, dio problema je i u deklariranju proizvoda u trgovinama. Ne mora nužno biti riječ o kriminalu, nego o tome da potrošači ne razumiju što zapravo kupuju. "Nekad piše "djevičansko" ili "vrhunsko" velikim slovima, a sitno piše da je to mješavina ekstra djevičanskog i rafiniranog ulja. Potrošači misle da su kupili dobro, a dobili su ono što su kupili, samo nisu prepoznali što je to", kaže.

Tvrtka Carapelli prodavala ekstra djevičansko maslinovo ulje koje to nije, sud ih opako kaznio

Ivanković smatra da je rješenje dugoročno u edukaciji proizvođača i potrošača, kroz kušanja, organoleptičke radionice i jačanje legalnih kanala prodaje. "Kad je prodaja legalna, onda je proizvod i predmet kontrole. I tada se prostor za manipulaciju smanjuje", zaključuje.

U trenutku kada Bruxelles najavljuje strože kontrole uvoza, a revizori otkrivaju rupe u sustavu, maslinovo ulje ponovno se pokazuje kao proizvod na kojem se jasno vidi sudar interesa: trgovine, politike, sigurnosti hrane i povjerenja potrošača.