Čemu proizvodnja kada imamo uvoz?

Kada idete u kupovinu, zasigurno nemali broj puta završite kupujući španjolsku grapolo rajčicu. Nije niti čudo kada je možete naći i u Konzumu. A prije nego je kod nas krenula sezona jagoda, na tržnici su i bakice prodavale španjolske jagode. Što se dogodilo? Dogodili su se Spar, Billa, Metro, Kaufland i Lidl. Prije petnaestak godina prvi strani trgovački lanci ušli su u Hrvatsku i već tada su trgovci upozoravali kako će oni potpuno uništiti domaću proizvodnju. Nitko na njih nije obraćao preveliku pozornost, a rezultat toga danas je činjenica da domaći proizvodi u skladištima propadaju, a u trgovačkim lancima prodaje se uvežena roba.

Strategija poljoprivrede iliti Strategija ruralnog razvoja i dalje je, nakon više od dva desetljeća, mrtvo slovo na papiru. Propast hrvatske poljoprivrede i sela ravna je zločinu. Istina, domaći proizvođači nešto i proizvode, ali to nemaju kome prodati jer su inputi u Hrvatskoj i nekoliko puta viši od onih u zemljama iz okruženja, pa ne čudi što je uvoz dramatičan, nekontroliran, a uvozni lobiji sve jači i jači. Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska, s obzirom na klimatsko-zemljopisne pogodnosti, može proizvoditi količine hrane dovoljne za 25 milijuna ljudi. A mi? Kod nas je čak i proizvodnja osnovne namirnice poput mlijeka ugrožena. Naime, prošle godine je uvoz mlijeka narastao za enormnih 83%.

Prilagodi se ili će te pojesti

Ulazak u Europsku uniju našim je poljoprivrednicima trebao donijeti procvat. No uvoze se šleperi stranog voća i povrća, a naše trune u hladnjačama. Čemu onda razni poticaji za proizvodnju ako krajnji proizvod kod nas neće naći kupca? Oni proizvođači koji su se, prije ulaska u EU pripremili, danas imaju mogućnost plasirati svoj proizvod na europsko tržište.

Proizvodimo uglavnom za jugoistočna tržišta poput Poljske, Češke, Mađarske, Bugarske i sličnih. No većina hrvatskih proizvoda ipak je nepoznata na tržištu EU i da bi dospjeli na njihove police, moraju "iskrcati" stotine tisuća eura. Takva su "pravila igre" i, ako proizvođač želi na strano tržište, morati će ih poštivati. Prvi potez su robne marke, u čijem su plasmanu pravila jednostavnija. Postoji jedna cijena bez postotaka koji se trgovcima daju "sa strane". To je povoljnije i sigurnije jer jamči plasman na policu i uključuje važnu stavku - marketinške usluge.

Zasad su, navodno, hrvatskim proizvođačima najotvoreniji Spar, Lidl i Metro. Metro je u program proizvodnje robnih marki uključio pedeset hrvatskih proizvođača koji u sklopu sustava svoje proizvode plasiraju u petnaest svjetskih zemalja. Među njima su Zigante (Njemačka) i Skaramuča vina (Austrija) te neretvanske mandarine proizvođača Setovia koje se izvoze u Srbiju. Cromarisov brancin i orada uvršteni su u asortiman u Italiji, Austriji, Poljskoj, Srbiji i Češkoj te je dogovorena suradnja s Njemačkom i Francuskom.

Izvoz kao gospodarska aktivnost

S ekonomskog stajališta, definicija izvoza predstavlja smanjenje ovisnosti o domaćem tržištu, disperziju rizika, otvaranje mogućnosti uključivanja u druge oblike međunarodnog poslovanja, smanjenje proizvodnih troškova te stabilizaciju fluktuacije potražnje. Realna definicija izvoza kod nas bila bi "aktivnost nužna za opstanak proizvođača". Izvoz bi trebao doprinijeti gospodarskom razvoju i omogućiti potrebnu razinu uvoza. Opet, realna situacija je da kod nas izrazito visoke, nepotrebne razine uvoza, diktiraju izvoz. Jer drugačije za naše proizvođače izgleda ne ide.

Kažu da treba iskoristiti situaciju najbolje moguće što znaš. U suradnji udruge Hrvatski izvoznici, Bonline d.o.o. i Centra za istraživanje globalnih rizika, nastao je Priručnik za najvažnija hrvatska izvozna tržišta. Priručnik je napravljen je kako bi izvoznicima pružio brz uvid u stanja pojedinih za Hrvatsku važnih izvoznih destinacija. Koncipiran je na način da je za svaku navedenu zemlju dan opis trenutačne ekonomske situacije s naglaskom na rizik neplaćanja. Ako ste jedan od proizvođača koji se nalazi u ovoj, možda naizgled bezizlaznoj situaciji, priručnik se nalazi u prilogu ispod teksta, krenite na proučavanje jer u znanju je spas.

Foto: depositphotos.com, kalinovsky