Kako nahraniti krumpir za vrhunski urod? Provjereni recepti iz slavonske prakse

Autorski tim koji čine Marina Bešlić, bacc. ing. agr., te doc. dr. sc. Ivana Varga s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (FAZOS), predstavile su 2025. svoj rad pod naslovom "Učinkovite strategije gnojidbe u intenzivnoj proizvodnji krumpira", s ciljem da se kroz stvarne podatke prikaže put do vrhunskih rezultata.

Rad je objavljen u Glasniku zaštite bilja. Čitavo istraživanje, koje služi kao ogledni primjer modernog i održivog uzgoja, provedeno je tijekom intenzivnog četverogodišnjeg razdoblja od 2022. do 2025. godine na OPG-u Bešlić.

Riječ je o ozbiljnoj proizvodnji koja se odvijala na površinama koje su varirale od 30 do čak 55 hektara, što osigurava visoku razinu pouzdanosti iznesenih podataka i preporuka.

Specifičnost kulture krumpira

Krumpir na globalnoj razini zauzima četvrto mjesto po važnosti, odmah iza kukuruza, pšenice i riže, no u Hrvatskoj se još uvijek suočavamo s relativno niskim prosječnim prinosima od oko 17,5 tona po hektaru. Kako bi se taj prosjek značajno nadmašio, autorice u radu ističu da je presudno razumjeti specifičnosti ove kulture, poput njezinog plitkog korijena i kratke vegetacije, zbog čega biljka izrazito brzo reagira na dostupnost hrane.

Temelj cijele strategije na OPG-u Bešlić nije bila gnojidba "napamet" ili prema općim tablicama, već se ona strogo provodila prema redovitoj kemijskoj analizi tla koje je po tipu pseudoglej, glinasto-ilovaste teksture, s promjenjivim pH vrijednostima. Upravo je ta analiza omogućila precizno doziranje fosfora i kalija, čime se izbjeglo nepotrebno trošenje sredstava i osigurala optimalna ishrana sorti kao što su Opal, Camelia ili Queen Anne.

Sama tehnologija gnojidbe bila je pomno planirana i integrirana u cijeli ciklus pripreme i uzgoja. Sve je započinjalo još nakon žetve prethodnog usjeva kada se provodila sjetva mješavine mahunarki i trava za zelenu gnojidbu, čime se tlo prirodno obogaćivalo organskom tvari. Prava mineralna gnojidba kretala se u hladnim zimskim mjesecima, najčešće u prosincu, kada se zaoravalo gnojivo formulacije 0-20-30 u količini od 200 kg po hektaru.

Ovaj korak je ključan jer osigurava da fosfor i kalij budu dostupni duboko u tlu kada biljka počne razvijati svoj korijen. Dolaskom proljeća i početkom sadnje, krajem ožujka ili početkom travnja, primjenjivala se startna gnojidba kompleksnim gnojivom 8-20-28 u visokoj dozi od 900 kg po hektaru, pojačana sa 100 kg UREE. Ta moćna kombinacija pružala je biljkama "eksplozivan" početak, osiguravajući snažno nicanje i ujednačen razvoj usjeva od prvog dana.

Precizna prihrana dušikom

Nakon što bi krumpir niknuo, strategija se selila na preciznu prihranu dušikom tijekom svibnja i lipnja. Autorice objašnjavaju važnost korištenja različitih kemijskih oblika dušika - amidnog, amonijskog i nitratnog - kako bi hrana bila biljci dostupna kontinuirano, bez opasnosti od naglog ispiranja.

U tom su razdoblju korišteni Nitrabor, koji uz dušik donosi i bor neophodan za zametanje gomolja, te KAN koji osigurava kalcij za čvrstoću biljnog tkiva. Posebno zanimljiv dio rada odnosi se na folijarnu gnojidbu, odnosno ishranu "preko lista", koja je služila kao štit protiv stresa. Korištenjem biostimulatora poput Quantisa te ciljanih pripravaka cinka (Zintrac 700) i bora (Kelatex B), biljkama je omogućeno da lakše prebrode nagle promjene temperature i vlage. Bor je tu odigrao ključnu ulogu u prebacivanju šećera iz lista u gomolje, što izravno utječe na kvalitetu i ukus ploda.

Kreće sadnja krumpira: Manjak sjemenskih gomolja i povećan rizik od bolesti

Rezultati ovakve precizne agrotehnike bili su impresivni u godinama s povoljnim vremenskim uvjetima. U 2023. i 2024. godini prinosi su dosezali izvrsnih 45 do 48 tona po hektaru, što je gotovo tri puta više od nacionalnog prosjeka, uz iznimnu kvalitetu gomolja prve klase.

Ipak, rad iskreno progovara i o velikim izazovima koje donose klimatske promjene. Ekstremno sušna 2025. godina, popraćena visokim temperaturama i bolešću stolbur, pokazala je da čak ni vrhunska gnojidba uz navodnjavanje ne može u potpunosti pobijediti ekstremnu sušu, što je te godine rezultiralo padom prinosa ispod 38 tona po hektaru.

Ravnoteža znanosti i prakse

Ovaj rad šalje jasnu poruku: za vrhunski krumpir potrebna je ravnoteža između znanosti (analiza tla) i prakse (navodnjavanje i pravovremena prihrana). Za one koji već planiraju 2026. godinu, autorice na temelju višegodišnjeg iskustva preporučuju sorte koje izvrsno podnose sušu, poput sorti Dior i Miranda. Ako želite saznati kako točno dozirati hraniva i koje sorte odabrati za svoju njivu, ovaj je rad obvezna lektira koja spaja teoriju i praksu na najbolji mogući način.

Ukoliko želite pročitati cijeli stručni rad dvojca Bešlić i Varga, možete pronaći na stranici hrčak.srce.hr