Želite li mjesto na tržištu uzgajajte eko povrće

U cilju ispitivanja tržišta ekoloških proizvoda, intervjuirali smo voditeljicu mreže Ecorural net, Udruge za ekološku i tradicijsku proizvodnju i ruralni turizam, Ljiljanu Olujić.

S koliko je članova Ecorural Net ušao u poslovanje i ima li sada prostora za nove?

U godini osnutka (2011.), Ecorural net se mogao pohvaliti s 20 proizvođača, a sada, zahvaljujući uključivanju novih, bilježimo tendenciju porasta. Udruga je odradila dva velika projekta prekogranične suradnje koja su se odnosila na ekološke proizvođače koji znaju kako se mogu uključiti. Svima je zanimljiva mogućnost plasmana proizvoda, no bitno je napomenuti da se Ecorural net ne bavi klasičnom trgovinom.

Ratare do tržišta priječi manjak prerade!

Jesu li svi članovi Udruge dostupni na zelenoj tržnici?

Nisu svi vidljivi na glavnoj Osječkoj tržnici koja već nekoliko godina potiče, motivira i daje podršku ekološkim proizvođačima. Naime, vidljivi su isključivo oni koji se bave uzgojem i preradom voća i povrća, dok ratari kojih ima najviše u Osječko-baranjskoj županiji ostaju u sjeni. Njihovih proizvoda nema toliko u ponudi, a glavni razlog tome je što nema dovoljno prerade.

Koliko ekoloških proizvođača promovirate na godišnjoj razini?

Na tržnici tijekom godine promoviramo 20-tak eko proizvođača, od kojih je desetak stalnih. S obzirom na to da je ekološka proizvodnja sezonskog karaktera, članovi poput onih koji uzgajaju ekološko grožđe, jagode i kupine, ne mogu biti dostupni u većoj mjeri jer je njihova sezona vrlo kratka. Članovi koji su zaokružili svoju proizvodnju tako da imaju svježe povrće, voće i prerađevine postižu najdužu prisutnost.

Potrošači i dalje skeptični prema eko proizvodima

Kakvim su se pokazale preferencije potrošača prema ekološkim proizvodima?

Premda se ekološka proizvodnja stalno promovira, ljudi su dosta skeptični. Misle da eko proizvodi nisu u tolikoj mjeri vrijedniji od konvencionalnih, što, naravno, nije točno. To su ipak proizvodi koji nisu tretirani s pesticidima i herbicidima, a ako želimo voditi računa o svom zdravlju, onda trebamo uzeti u obzir i načine dobivanja proizvoda koje kupujemo.

Deficit ekoloških proizvođača povrća

Kakvo je stanje na tržnici i koji su eko proizvodi u deficitu?

Stanje na tržnici bi moglo biti puno bolje kada bismo imali više proizvođača povrća i voća. Na žalost, nema dovoljno interesa za proizvodnju povrća koje se najviše traži, a isto tako, svi koji se upuštaju u ekološku proizvodnju nerado kreću u uzgoj povrća zbog siromašnog lokalnog tržišta.

Kada govorimo o siromaštvu, ono se poglavito odnosi na kupovnu moć, tako da i oni koji nude eko povrće, rade to, znajući da neće postići cijenu kakvu bi postigli na tržnici Zagreba. Govorimo li i dalje o deficitu, pekarskih proizvoda isto tako nedostaje jer nema pekara koji bi se odlučili na proizvodnju, a s obzirom na to da sam vegetarijanka, ne znam kakva je zastupljenost eko mesa.

Pri ulasku u ekološku proizvodnju prioritet ne smije biti zarada, nego stil života

Možete li za kraj reći koliki profit ostvaruju eko proizvođači i jesu li zadovoljni stanjem na tržištu?

Ekološka proizvodnja je definitivno profitabilna i to se pokazuje godinama jer je ista u stalnom porastu. Ona je dio poduzetništva koje ima veliku perspektivu. Koliko naši proizvođači ostvaruju profit, ja mogu samo procijeniti na osnovu njihovog zadovoljstva koje nije na nekoj razini, stoga kad se ulazi u ekološku proizvodnju prioritet ne smije biti zarada, nego način života.